hrvatski

Primjena obiteljskopravnih mjera za zaštitu dobrobiti djece te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja - istraživanje iskustva iz prakse

Nakon donošenja Obiteljskog zakona i njegove primjene od 1. srpnja 1999. godine uočene su određene promjene u primjeni zakonom propisanih obiteljskopravnih mjera za zaštitu osobnih interesa djece (nešto se povećao broj izrečenih mjera), što bi moglo dovesti do zaključka da se poboljšala obiteljskopravna zaštita djece. Ipak, premda Obiteljski zakon vrlo cjelovito i potanko uređuje pretpostavke za njihovo izricanje (upozorenje na nedostatke u odgoju, nadzor nad roditeljskom skrbi, oduzimanje roditelju prava da živi s djetetom, smještaj djeteta u odgojnu ustanovu te oduzimanje roditeljske skrbi) ostaje nepoznato kakve su stvarne i životne okolnosti pod kojima se te mjere izriču. Osobito se pretpostavlja da je velika siva brojka u kojoj se kriju slučajevi kad su ispunjene pretpostavke za izricanje pojedine mjere, kad se zbog raznih razloga (preveliki obzir prema pravu roditelja na roditeljsku skrb, zazor od zadiranja u privatnost obitelji) iste ne izriču. Pored toga, ne postoje pokazatelji učinaka izrečenih mjera - u kojoj mjeri pridonose dobrobiti djeteta i pomažu kvalitetnijem ponovnom uspostavljanju obiteljskih odnosa između roditelja i djece. Republika Hrvatska je stranka Konvencije o pravima djeteta koja je obvezuje na provođenje svih mjera za zaštitu prava djeteta, a prilikom podnošenja izvješća Odboru za prava djeteta pokazala se potreba pružanja konkretnih podataka o izrečenim mjerama za zaštitu dječjih prava. Ta međunarodna obveza bila je razlog više da se provede predloženo istraživanje. Drugi je problem što je u Republici Hrvatskoj prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi 2002. godine bilo preko 1500 djece pod skrbništvom, a godišnje se zasnovalo samo 135 posvojenja. Za mnogu djecu koja su pod skrbništvom nisu ispunjene pretpostavke iz Obiteljskog zakona za zasnivanje posvojenja, a prije provedenog istraživanja sumnjali smo da se u praksi ne koriste ni ponuđene mogućnosti iz Obiteljskog zakona (zasnivanje posvojenja odlukom centra za socijalnu skrb bez pristanka roditelja ili zasnivanje posvojenja bez pristanka onoga roditelja kojemu je odlukom suda oduzeta roditeljska skrb). Navedeno stanje neprestance aktualiziraju sve učestaliji pritisci potencijalnih posvojitelja koji se žale da je u Republici Hrvatskoj vrlo teško posvojiti dijete. Jedan od razloga je zasigurno i u nedostatnoj primjeni postojećih propisa. Istraživanje koje je povodom uočavanja navedenih problema provedeno sastojalo se od dva dijela, a analizom prikupljenih podataka pokušalo se potvrditi dvije hipoteze koje se djelomice preklapaju: 1) prema roditeljima određenog broja djece nisu izrečene odgovarajuće mjere obiteljskopravne zaštite, 2) za određeni broj djece nisu stvorene pravne pretpostavke za zasnivanje posvojenja, odnosno djeca za koju jesu ispunjene pretpostavke za zasnivanje posvojenja neopravdano dugo borave u dječjim domovima ili u udomiteljskim obiteljima. ad 1) Ishodište je istraživanja bilo da je stav nadležnih tijela prema biološkim roditeljima koji ne skrbe o djetetu permisivan, pa da se ne štiti u dostatnoj mjeri dobrobit djeteta koje ostaje u obiteljskoj zajednici bez odgovarajuće obiteljskopravne zaštite, ili odrasta bez obitelji. ad 2) Odlučnijom primjenom postojećih odredaba moglo bi se potaknuti roditelje da roditeljsku skrb ispunjavaju na dobrobit djeteta, a ako to nije moguće, mogao bi se takvoj djeci pravovremeno pružiti najbolji oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja - posvojenje. Iskustvo je prakse da su djeca koja trajnije borave u domu adaptirana na domske uvjete u tolikoj mjeri da ne prihvaćaju promjenu sredine. Stoga treba poduzeti odgovarajuće mjere da se u primjerenom roku stvore pravne pretpostavke (izricanjem odgovarajućih obiteljskopravnih mjera) za zasnivanje posvojenja. Cilj je istraživanja bio: - uočiti rizične skupine djece za koju je potrebna odlučnija obiteljskopravna zaštita, - potaknuti nadležna tijela da odlučnije izriču mjere obiteljskopravne zaštite, - potaknuti zasnivanje posvojenja većeg broja djece koja borave izvan obitelj, a za koju postoje pretpostavke, ili bi se one mogle stvoriti, da se zasnuje posvojenje, - doći do određenih zaključaka za poboljšanje obiteljskopravne zaštite djece. Plan istraživanja: Plan istraživanja obuhvaćao je sastavljanje upitnika na osnovi kojeg bi se došlo do relevantnih spoznaja za pojedine mjere za zaštitu osobnih interesa djece: nadzor nad roditeljskom skrbi (čl. 111. Obiteljskog zakona), oduzimanje prava roditelju da živi s djetetom (čl. 112. Obiteljskog zakona) i oduzimanje roditeljske skrbi (čl. 114. Obiteljskog zakona) te njihova distribucija u izabrane centre za socijalnu skrb. Pored toga, izrađen je upitnik koji se odnosio na pravne i činjenične okolnosti u kojima je došlo do zasnivanja posvojenja (čl. 122. – 151. Obiteljskog zakona). Centri su izabrani metodom slučajnog uzorka, poimence su navedeni prije svake prikazane mjere u daljnjem prikazu, a od anketara, koji su svi redom bili zaposlenici centra za socijalnu skrb u kojem se provodilo istraživanje, tražilo se da popune upitnike s obzirom na stanje i podatke koji postoje u spisima konkretnog djeteta s obzirom na samo dijete i njegov odnos s primarnom obitelji, odnosno na stanje koje se odnosi na posvojitelje u slučaju posvojenja. Pored toga, jedan dio upitnika upućen je u domove za djecu, i to u Caritasov doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi "Alojzije Stepinac" u Brezovici (Hrvatski Leskovac), u dom za djecu Caritasa Nadbiskupije Zagrebačke, Socijalna služba, u Zagrebu, u dom za djecu "Klasje" u Osijeku te u Dom za djecu "Maestral" u Splitu. Ovi upitnici bili su namijenjeni ispitivanju pravnog i činjeničnog stanja djece te njihove obiteljske situacije. Upitnici su ispunjavani od ožujka do studenoga 2002. godine (istraživanje se zbog financiranja provodilo u predviđenim vremenskim razdobljima), a ukupno je obuhvaćeno 595 djece. Sam prikaz provedenog istraživanja podijeljen je u nekoliko dijelova: prvo su izloženi rezultati iz upitnika provedenih s obzirom na mjere za zaštitu osobnih interesa djece (nadzor nad roditeljskom skrbi, oduzimanje prava roditelju da živi s djetetom i oduzimanje roditeljske skrbi), potom rezultati o djeci pod skrbništvom smještenom u domovima te na koncu podaci koji su nam se činili relevantnim s obzirom na posvojenu djecu. Unutar svakog dijela prvo su izložene teorijske napomene o pojedinom institutu ili mjeri s obzirom na zakonsko uređenje, zatim su opisno izneseni podaci i njihovi komentari s obzirom podatke u tablicama u kojima su izraženi u postocima, poslije tri mjere za zaštitu osobnih interesa djece izneseni su rizici i zaključci za sve tri mjere, a za skrbništvo i posvojenje zasebno. Kao prilog su pridodane tablice te sami upitnici u izvornom obliku.

-

nije evidentirano