Pregled bibliografske jedinice broj: 14190
Genetika afektivnih poremećaja
Genetika afektivnih poremećaja // Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče : 1978.-2006. / Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado (ur.).
Zagreb: Klinika za psihijatriju Vrapče, 2006. str. 104-105
CROSBI ID: 14190 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetika afektivnih poremećaja
(Genetics of affective disorders)
Autori
Ivezić, Slađana ; Raeymaekers, Peter ; Veerheyen, Geert ; Van Broeckhoven, Christine ; Folnegović- Šmalc, Vera ; Mimica, Ninoslav ; Bajs, Maja ; Bagarić, Ante ; Kalanj-Bognar, Svjetlana ; Krpan, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče : 1978.-2006.
Urednik/ci
Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado
Izdavač
Klinika za psihijatriju Vrapče
Grad
Zagreb
Godina
2006
Raspon stranica
104-105
ISBN
978-953-97666-1-8
Ključne riječi
genetika ; afektivni poremećaji
(genetics ; affective disorders)
Sažetak
Vjeruje se da su afektivni poremećaji uzrokovani većim brojem gena s malim efektom čija ekspresija ovisi o faktorima okoline Afektivni poremećaji spadaju u složene genske poremećaje, a to znači da se poremećaj ne može pripisati pojedinačnim dominantnim ili recesivnim genima u općoj populaciji. Vrlo je vjerojatno da je podložnost razvoju afektivnog poremećaja uvjetovana varijacijama na velikom broju gena. Da bi poremećaj postao manifestan, nuždan je i utjecaj vanjskih faktora okoline. Nakon nekoliko riječi o potencijalno odgovornim genima, genetičkim markerima i rezultatima "linkage" i asocijacijskih studija, autori opisuju svoj projekt kojem je cilj testiranje hipoteze da li bi geni na kromosimima 18, 21, 4, 5, 11 i X mogli bili odgovorni za nastanak afektivnih poremećaja. Autori nadalje naširoko opisuju metode rada. U zaključku navode da je istraživanje genetike afektivnih poremećaja u trendu interesa u svijetu u traženja gena odgovornih za nasljedne bolesti s pomoću metoda molekularne genetike. Da bi došlo do napretka u području genetičkih istraživanja potreban je multidisciplinarni pristup između kliničkih centara, molekularnih genetičkih laboratorija, statističara i informatičara. Usprkos rezultatima epidemioloških studija, koji upućuju na utjecaj gena na nastanak afektivnih poremećaja, "linkage" i asocijacijske studije još uvijek istražuju predisponirajuće gene. U etiologiji afektivnih poremećaja značajnu ulogu imaju i faktori okoline koji do sada nisu istraživani na primjeren način. Napredak u psihijatrijskoj genetici usporen je zbog teškoća da se ponove i potvrde rezultati različitih studija. Nada za napredak je u napretku psihijatrijske dijagnostike, molekularnih i statističkih metoda za istraživanje kompleksnih genskih poremećaja u koje spadaju i afektivni poremećaji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
Napomena
Rad je u obliku postera prikazan na Jednodnevnom
simpoziju Novija dostignuća u neuroznanosti,
odrzanom u Zagrebu, Hrvatska, 17.12.1998.g.
POVEZANOST RADA
Projekti:
108121
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče
Profili:
Svjetlana Kalanj-Bognar
(autor)
Vera Folnegović-Šmalc
(autor)
Ivan Krpan
(autor)
Slađana Štrkalj-Ivezić
(autor)
Ninoslav Mimica
(autor)
Maja Bajs Janović
(autor)
Ante Bagarić
(autor)