Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 14190

Genetika afektivnih poremećaja


Ivezić, Slađana; Raeymaekers, Peter; Veerheyen, Geert; Van Broeckhoven, Christine; Folnegović-Šmalc, Vera; Mimica, Ninoslav; Bajs, Maja; Bagarić, Ante; Kalanj-Bognar, Svjetlana; Krpan, Ivan
Genetika afektivnih poremećaja // Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče : 1978. - 2006. / Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado (ur.).
Zagreb: Psihijatrijska bolnica Vrapče, 2006. str. 104-105


Naslov
Genetika afektivnih poremećaja
(Genetics of affective disorders)

Autori
Ivezić, Slađana ; Raeymaekers, Peter ; Veerheyen, Geert ; Van Broeckhoven, Christine ; Folnegović-Šmalc, Vera ; Mimica, Ninoslav ; Bajs, Maja ; Bagarić, Ante ; Kalanj-Bognar, Svjetlana ; Krpan, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče : 1978. - 2006.

Urednik/ci
Mimica, Ninoslav ; Jukić, Vlado

Izdavač
Psihijatrijska bolnica Vrapče

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
104-105

ISBN
978-953-97666-1-8

Ključne riječi
Genetika, afektivni poremećaji
(Genetics, affective disorders)

Sažetak
Vjeruje se da su afektivni poremećaji uzrokovani većim brojem gena s malim efektom čija ekspre­sija ovisi o faktorima okoline Afektivni poremećaji spadaju u složene genske poremećaje, a to znači da se poremećaj ne može pripisati pojedinačnim dominantnim ili recesivnim genima u općoj populaciji. Vrlo je vjerojatno da je podložnost razvoju afektivnog poremećaja uvjetovana varijacijama na velikom broju gena. Da bi poremećaj postao manifestan, nuždan je i utjecaj vanjskih faktora okoline. Nakon nekoliko riječi o potencijalno odgovor­nim genima, genetičkim markerima i rezultatima "linkage" i asocijacijskih studija, autori opisuju svoj projekt kojem je cilj testiranje hipoteze da li bi geni na kromosimima 18, 21, 4, 5, 11 i X mogli bili odgovorni za nastanak afektivnih pore­mećaja. Autori nadalje naširoko opisuju metode rada. U zaključku navode da je istraživanje genetike afektivnih poremećaja u trendu interesa u svije­tu u traženja gena odgovornih za nasljedne bolesti s pomoću metoda molekularne genetike. Da bi došlo do napretka u području genetičkih istraživanja potreban je multidisciplinarni pristup između kliničkih centara, molekularnih geneti­čkih laboratorija, statističara i informatičara. Usprkos rezultatima epidemioloških studija, koji upućuju na utjecaj gena na nastanak afektivnih poremećaja, "linkage" i asocijacijske studije još uvijek istražuju predisponirajuće gene. U etiologiji afektivnih poremećaja značajnu ulogu imaju i faktori okoline koji do sada nisu istraživani na primjeren način. Napredak u psihijatrijskoj genetici usporen je zbog teškoća da se ponove i potvrde rezultati različitih studija. Nada za napredak je u napretku psihijatrijske dijagnostike, molekularnih i statističkih metoda za istraživanje kompleksnih genskih poremećaja u koje spadaju i afektivni poremećaji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

Napomena
Rad je u obliku postera prikazan na Jednodnevnom simpoziju Novija dostignuća u neuroznanosti, odrzanom u Zagrebu, Hrvatska, 17.12.1998.g.