Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 141295

Tioglukozidi glukozinolati u povrću porodice Cruciferae, prirodni izvor biološki aktivnih spojeva


Delonga, Karmela
Tioglukozidi glukozinolati u povrću porodice Cruciferae, prirodni izvor biološki aktivnih spojeva 2001., doktorska disertacija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb


Naslov
Tioglukozidi glukozinolati u povrću porodice Cruciferae, prirodni izvor biološki aktivnih spojeva
(Thioglucoside Glucosinolates in Cruciferous Vegetables, Natural Source of Biologically Active Compounds)

Autori
Delonga, Karmela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.11

Godina
2001

Stranica
154

Mentor
Vorkapić-Furač, Jasna

Ključne riječi
Glukozinolati; Cruciferae; HPLC; GC/MS
(Glucosinolates; Cruciferae; HPLC; GC/MS)

Sažetak
U radu je izučavan sastav i udio glukozinolata (GSL) povrća triju rodova porodice Cruciferae - Brassica, Armoracia i Raphanus (bijeli kupus, kelj, mladice kelja, raštika, koraba, hren i crna rotkva) kao i sastav produkata njihove autolize i hidrolize enzimom mirozinazom s pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC) uz UV-Diode Array (DAD) i flurescentnu detekciju (FL) te plinske kromatografije uz spektrometriju mase (GC/MS). Tekućinska kromatografija obrnutih faza (RP-LC) desulfoglukozinolata (DSGSL), razrađena za određivanje glukozinolata u sjemenu uljane repice (ISO-metoda), modificirana je u nekim dijelovima (desulfatacija i identifikacija s pomoću UV-Diode Array detektora) te primjenjena na analizu sastava glukozinolata povrća porodice Cruciferae. Glukozinolati kupusa, kelja i cvjetače (rod Brassica) smjesa su alifatskih i indolnih glukozinolata s najvećim udjelom alil-glukozinolata (sinigrin, SIN) i 3-indolilmetil-glukozinolata (glukobrasicin, GBS). Osim toga, bijeli kupus sadrži i nešto 3-metilsulfinilpropil-glukozinolata (glukoiberin, GBI). Najznačajniji glukozinolati nađeni u kelju, mladicama kelja (ćimulica) i stabljici korabe (rod Brassica) bili su indolni glukozinolati (4-hidroksiGBS, GBS, 4-metoksiGBS i neoGBS). Hren (rod Armoracia) sadržavao je u korijenu i listovima oko 90% alil-glukozinolata (SIN), dok glavni glukozinolat crne rotkve (rod Raphanus) nije identificiran. Analitički podaci dobiveni za produkte autolize i hidrolize glukozinolata s pomoću HPLC-metode modificirane u Laboratoriju te GC/MS potvrdili su da njihov odnos ovisi o prekursorima glukozinolatima i uvjetima njihove enzimske razgradnje (autoliza i hidroliza). Istraživanja produkata razgradnje indolnih glukozinolata pokazala su prisutnost sedam različitih spojeva, od kojih su tri identificirana kao indol-3-karbinol (I3CN), indol-3-acetonitril (I3CN) i 3, 3'-diindolilmetan (DIM). U svim pripravljenim autolizatima i hidrolizatima bijelog kupusa, cvjetače i raštike ima najviše indol-3-acetonitrila (I3CN), potom 3, 3'-diindolilmetana (DIM), a indol-3-karbinola (I3CN) prisutan je u vrlo malim količinama. Produkti kisele razgradnje glukozinolata raštike sadrže indolil-3-acetonitril (I3CN) i neidentificirani indolni spoj. Hlapljivi produkti autolize i hidrolize istraženog povrća smjesa su iz glukozinolata nastalih izotiocijanata te di-, tri- i tetrasulfida, nastalih iz drugih organosumpornih spojeva. Biološkim je istraživanjima dokazana aktivnost pripravljenih autolizata i hidrolizata: inhibicijski djeluju prema bakterijama, a u hrenu uzgojenom in vitro poboljšavaju rast kalusa na listovima (plojkama) te na korijenu. Nadalje, u radu su izučavani sastav i raspodjela glukozinolata u različitim biljnim organima (korijen i listovi) hrena uzgojenog u polju i biljke u uvjetima in vitro te tumorskom kalusu (TN) i teratomu (TM). Prema rezultatima HPLC-analize pretežiti glukozinolat u hrenu uzgojenom u polju, kao i biljci u uvjetima in vitro, bio je sinigrin (SIN), dok su ostali alifatski i indolni glukozinolati nađeni u tragovima. Međutim, značajne razlike u sastavu glukozinolata uočene su u tumorskom kalusu (TN) i teratomu (TM) gdje je sinigrin bio prisutan u tragovima, dok su razine indolnih glukozinolata bile bitno povećane. Dobiveni podaci jasno ukazuju da su utvrđene razlike posljedica genetičke manipulacije.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Karmela Delonga, (18915)