hrvatski

Osvrt na Centralnoeuropski simpozij o antimikrobnoj rezisitenciji (Central European Symposium on Antimicrobial Resistance, CESAR 2003), Brijuni, 4.-7. srpnja 2003.

U pitoresknom ambijentu nacionalnog parka brijunskog otočja (www.np-brijuni.hr), održan je prvi međunarodni Srednjeeuropski simpozij o antimikrobnoj rezistenciji (CESAR 2003). Organizatori skupa bili su Hrvatsko mikrobiološko društvo, Austrijsko društvo za higijenu, mikrobiologiju i preventivnu medicinu, Čehoslovačko mikrobiološko društvo, Mađarsko mikrobiološko društvo i Slovensko mikrobiološko društvo. Domaćin prvog simpozija bilo je Hrvatsko mikrobiološko društvo (www.hmd-cms.hr) s predsjednicom prof. dr. sc. Ljiljanom Pinter (Veterinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u čije ime je pozdravljeno više od 150 sudionika. Službeni jezik simpozija je bio engleski. Naime, ovaj simpozij je organiziran nakon prvog kongresa udruženja europskih mikrobiologa održanim u Ljubljani. Valja naglasiti da su pokroviteljstvo i potporu ovim simpoziju prihvatili Federacija europskih udruženja mikrobioloških društava (FEMS, www.fems-microbiology.org), Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Simpozij je trajao četiri dana podijeljenih u 6 zasebnih sekcija: Epidemiologija i antimikrobna rezistencija, Razumijevanje mehanizama rezistencije, Antimikroban rezistencija i njen utjecaj na javno zdravlje, Laboratorijske metode, Antimikrobna rezistencija kroz laboratorijsko i kliničko gledište i Promišljena uporaba i poboljšanje propisivanja antimikrobnih lijekova. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. J.-C. Pech?re (Internacionalno udruženje za kemoterapiju Ženeve, Švicarska) s nadahnutim predavanjem "The man and the Bacterium: who runs the world?". Unutar pojedinih sekcija održano je oko 30 dvadesetipetminutnih predavanja s gostima predavačima iz Njemačke, Danske, Rusije, Poljske, Slovačke, Austrije, Engleske, Mađarske, Nizozemske, Slovenije, Francuske, Grčke, Norveške i dakako, Hrvatske. Hrvatski predavači bili su dr.sc.Vera Katalinić Janković (Hrvatski javod za javno zdravstvo, Zagreb) s temom "Antituberculosis drug resistance", prof. dr. sc. Bruno Baršić ( Klinika za infektivne bolesti ?Dr. Fran Mihaljević?) s temom "Rotation and de-escalation of antibiotic treatment in intensive care units" i prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak i mr.sc. Ivan Kosalec sa Zavoda za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta s temom "Antimicrobial activity of propolis and galangin (3, 5, 7-trihydroxyflavone) against MRSA, multiple-resistant Enterococcus spp., and Pseudomonas aeruginosa". Na zanimljiv način organizirana je i prezentacija postera: "Chees and wine poster session", na terasi hotela 'Neptun' gdje se diskutiralo o oko 40.-tak postera. U poster sekciji sudjelovali su također znanstvenici Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta s temom: "Atimicrobial activity of leek extracts ?Allium porrum L. (Lilliaceae) against multiple-resistante bacteria" autora prof.dr.sc. Zdenke Cvetnić, prof. dr. sc. Stjepana Pepeljnjaka i mr. sc. Ivana Kosaleca uz doc. dr. sc. Sandu Vladimir-Knežević (Zavod za farmakognoziju). Glavne teme predavanja bile su prezentacija bakterijskih nozokomijalnih (bolničkih) rezistencija (Enterococcous sp., Staphylococcus aureus, Psedudomoans aeruginosa, Stenotrophomonas maltophilia, Acinetobacter sp.), širenje rezistentnih sojeva pojedinih bakterijskih vrsta iz industrijskog proizvodnog pogona, epidemiološka slika rezistencije pojedinih bakaterijskih vrsta van bolnice (?community-acquired?), rezistencija bakterija na biocide (dezinficijense i antiseptike), rezistencija na viruse (humani citomegalo-virus-HCMV i virus humane imunodeficijecije-HIV). Veterinari su kao dio skupine zdravstvenih radnika odgovornih za javno zdravlje govorili o utjecaju antibiotika na farmama kao terapeutskog sredstav i promotora rasta uzgojnih životiunja (!). No, što ovaj simpozij znači za farmaceute? Farmaceuti u javnim ljekarnama, a pogotovo oni u bolničkim, upoznati su s jednim od najvećih prijetnji moderne terapije ? rezistencijom (poglavito) bakterija na postojeće antibiotike. Upitali smo se ponovno da li na ispravan način shvaćamo antimikrobne lijekove, npr. izdajemo li antibiotike bez recepta? ; odupiremo li se, i u kojoj mjeri prema pacijentovom shvaćanju samoliječenja infektivnih bolesti za koje nije indicirana uporaba antibiotika (npr. virusne infekcije gornjih dišnih putova) ; pitamo li pacijente da li surađuju u terapiji i u kojoj mjeri i da li su upoznati s posljedicama (uzimanje čitave doze propisanih antibiotika bez prekida) ; da li pacijenti imaju vlastite kućne ljekarne s antibioticima? ; kako se odnose prema liječnikovom mišljenju i napokon, mišljenju farmaceuta u ljekarnama? Stara pitanja ? a problemi neprestano rastu. Problem antimikrobne rezistencije je problem javnog zdravlja ? u njega su uljučeni svi zdravstveni radnici: od veterinara koji omogućuju stvaranje ili preveniraju rezistencije u bakterija hranidbom životinja krmivom koje sadrži antibiotike, liječnici s racionalnim propisivanjem antibiotika, farmaceuti s izdavanjem antibiotika i uputama o obaveznoj suradnji pacijenta i od liječnika izdate terapije, i znanstvenici s traženjem novih antibiotika ili modifikacijom poznatih, te kontrola uporabe antibiotika kao konzervansa u hrani. No, iako su bakterije okom nevidljive, one se fantastično privikavaju na antibotike i neprestano ruše umišljenost čovjeka kao najmoćnijeg stvorenja na Zemlji. Razmišljamo li zaista o tome kada dolazimo svaki dan na posao kao zdravstveni radnici?

CESAR

nije evidentirano