hrvatski

OVČARSTVO U HRVATSKOJ I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA NAKON PRANJA SIROVE VUNE

Na području Republike Hrvatske prije domovinskog rata zabilježeno je prema Statističkom zavodu Hrvatske 1989/90. 750000 ovaca od čega 67000 (9%) na osječkom području (Beli Manastir, Vukovar, Županja, Vinkovci, Osijek, ValpovoDonji Miholjac, Đakovo, Požega, Orahovica, Podravska Slatina, Gradiška). U tom području postojao je veliki privatni interes za uzgojem ovaca koji nije zabilježen u Statističkom Zavodu. U poslijeratnoj obnovi stočnog fonda Hrvatske trebalo bi voditi računa da se smanji raznolikost stada ovaca kako bi se uz meso i mlijeko dobila vuna ujednačene i zadovoljavajuće kvalitete koja bi se mogla prerađivati u industriji. U tu svrhu za područje Hrvatskog Podunavlja trebalo bi koristiti iskustva i postojeća stada mađarske merino ovce. vuna kao nusproizvod ovčarstva ali i kao prirodno proteinsko vlakno je nezamjenjiva tekstilna sirovina a uz to je i važan izvor lanolina, sirovine za farmaceutsku i kozmetičku industriju. Skupljanjem, sortiranjem i pranjem pažljivo izabranih tipova vune uklonile bi se opasnosti od onečišćenja prirodnog bogatstva zbog odbacivanja vune ili ispuštanja otpadnih voda nakon pranja. U ovom radu uz ispitivanje kvalitete oprane vune ispitane su i mogućnosti pročišćavanja otpadnih voda nakon pranja sirove vune pomoću tenzida i enzima. Upotrebljena je metoda adsorpcije, a rezultati su praćeni fizikalno-kemijskim metodama: mjerenjem napetosti površine, električne vodljivosti, pH i gravimetrijskom analizom filtrata nakon izotermne adsorpcije na aktivnom ugljenu i aluminosilikatima.

ekologija; otpadne vode; vuna

nije evidentirano