hrvatski

Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom? : Rezultati GEM 2002 za Hrvatsku

Global Entrepreneurship Monitor jedinstveni je međunarodni istraživački pothvat, pokrenut 1999. godine kao inicijativa istraživača s London Business School i Babson College-a iz Bostona. Razlog za pokretanje projekta je odsutnost pouzdanih i međunarodno usporedivih informacija o povezanosti poduzetništva i ekonomskog rasta, toliko potrebnim istraživačima, ali i onima koji su odgovorni za osmišljavanje vladinih politika usmjerenih ka kreiranju okvira za ekonomski rast. Projektom se žele dobiti odgovori na sljedeća pitanja: Razlikuje li se razina poduzetničke aktivnosti od zemlje do zemlje, a ako da, kolike su razlike? Jesu li razlike u poduzetničkoj aktivnosti povezane s ukupnim ekonomskim rastom neke zemlje? O čemu ovise te razlike? U 2002. godine u projekt je uključeno 37 zemalja - Hrvatska po prvi put. Istraživanjem je potvrđeno da je poduzetništvo globalni fenomen: prema konzervativnim procjenama istraživačkog tima, oko 450 milijuna ljudi širom svijeta uključeno je u poduzetničku aktivnost, od toga 98.000 u Hrvatskoj. Razlike u poduzetničkoj aktivnosti pojedine zemlje ovise o sljedećim kritičnim faktorima: 1. Najveći utjecaj na indeks poduzetničke aktivnosti imaju uvjeti poduzetničkog djelovanja: (i) raspoloživost financijskih resursa i profesionalne infrastrukture (training, savjetovanje i ostale usluge za nove poslovne pothvate i poduzeća s potencijalom rasta) su najvažniji i pozitivno korelirani s indeksom poduzetničke aktivnosti ; (ii) nedostatak obrazovanja fokusiranog na poduzetništvo je najvažniji faktor koji negativno djeluje na razinu tog indeksa ; (iii) veće učešće poduzetnika, koji su to postali zbog uočene prilike, a ne zbog toga što nisu imali drugu alternativu, pozitivno djeluje na razinu poduzetništva. 2. Neki od općih uvjeta (kao što je poresko opterećenje i tržište rada) imaju snažan utjecaj na formiranje uvjeta za poduzetničko djelovanje: (i) zemlje koje su imale viši indeks poduzetničke aktivnosti imale su niži prihod od poreza mjereno kao postotak od društvenog proizvoda ; (ii) zemlje s visokim indeksom poduzetničke aktivnosti imaju niske troškove adaptiranja radne snage na zahtjeve poslovanja, što ujedno govori o fokusiranosti i efikasnosti formalnog obrazovnog sistema neke zemlje za poduzetničko osposobljavanje radne snage. Razina poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj izražena TEA indeksom od 3.36 Hrvatsku pozicionira vrlo nisko u usporedbi s ostalim zemljama, ali blizu zemljama koje imaju slično socio-kulturno nasljeđe (Slovenija, Mađarska). TEA indeks za Hrvatsku značajno varira ovisno o različitim obilježjima poduzetnika (spol, dob, obrazovanje, prihod, odnos prema riziku...). Poduzetnik u Hrvatskoj tri puta češće je muškarac nego žena, u dobi je od 25 do 34 godine, sa srednjom školom, s prihodima u gornjoj trećini, dobro pozna druge poduzetnike, prepoznaje poslovne prilike, posjeduje vještine za vođenje posla, nema strah od poslovnog promašaja i češće je iz područja Istre i Primorja. Poduzetnička klima u Hrvatskoj u značajnoj je mjeri obilježena nedostatkom odgovarajućeg obrazovanja usmjerenog na osposobljenost za poduzetničko djelovanje, nekonzistentnim vladinim programima i socio-kulturnim vrijednostima koje slabo podržavaju poduzetničku orijentaciju. To su ujedno i pravci daljnjih istraživanja, ali preporuke nositeljima političkog odlučivanja o eliminiranju prepreka i stvaranju konzistentnog okvira za poduzetništvo u Hrvatskoj.

poduzetničko ponašanje; indeks poduzetničke aktivnosti; indeks poduzetničke aktivnosti potaknute prilikom; indeks poduzetničke aktivnosti potaknute nuždom

nije evidentirano