hrvatski

Rješavanju inozemnog duga pristupiti hitno i vrlo ozbiljno

U posljednje vrijeme vode se stručne i znanstvene rasprave je li Republika Hrvatska prezadužena ili nije. O tome nema suglasja jer pojedini autori imaju različita polazišta. Pri analizi prezaduženosti, kao uostalom i svakoj analizi, treba koristiti kvantitativnu i kvalitativnu analizu. Međunarodni dug Republike Hrvatske znatno se povećava. Godine 1995. iznosio je 3809 milijardi američkih dolara, a krajem veljače 2003. godine 16513 milijardi USD. Dakle, inozemni dug Republike Hrvatske u odnosu na 1995. povećao se za 4, 34 puta. Analiza inozemne zadužeosti ili prezaduženosti Republike Hrvatske je moguća i potreban. U ekonomskoj znanosti, ali i u empirijskim istraživanjima postoje ekonomski indikatori koji služe za ocjenu stupnja inozemne zaduženosti. O nekima smo i raspravljali. Ako je zemlja prezadužena ili će biti prezadužena prema inozemstvu, treba utvrditi konzistentnu ekonomsku politiku, ili još bolje politiku ekonomskih odnosa s inozemstvom. Kada je u pitanju inozemna zaduženost Republike Hrvatske, skloniji sam da kažem da Republika Hrvatska teži k inozemnoj prezaduženosti. Refinanciranjem i reprogramiranjem inozemnog duga samo će se zataškavati unutarnji ekonomski problemi. Što se više i duže zataškavaju, ekonomske i društvene eksplozije su teže. Zato predlažem da se na svim razinama gospodarenja i odlučivanja pristupi rješavanju inozemnog duga republike Hrvatske vrlo hitno i vrlo ozbiljno. Znanost u tome može puno pomoći, a političke odluke treba temeljiti na znanstvenim istraživanjima.

Republika Hrvatska; prezaduženost; inozemni dug

nije evidentirano