hrvatski

Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice. Kontekst nastanka i primjene srednjovjekovnoga glazbenoga rukopisa

Ovaj je rad monografsko-analitička studija o najstarijem adijastematskom notacijom njemačkog tipa notiranom misalu iz 13. stoljeća pohranjenom u fundusa rijetkih rukopisnih litugijsko-glazbenih knjiga Metropolitanske knjižnice u Zagrebu – misalu MR 70. Studija obuhvaća kodikološka i paleografska istraživanja rukopisa MR 70, istraživanja konteksta nastanka i primjene ove misne knjige na temelju njezina glazbenog repertoara, a u širokom komparativnom kontekstu regionalno bliskih i repertoarno srodnih izvora misnog bogoslužja srednjovjekovne Europe. Rezultat je ovog traganja jedna nova interpretacija - konačni odgovor na pitanje njegove provenijencije i lokaliteta u srednjovjekovnom Zagrebu gdje je upravo misal MR 70 služio kao predložak za misno bogoslužje. U prvom se dijelu knjige analizira kodikološke osobine kodeksa, tip pisma i notacije kojima je pisan. Na temelju suvremenih metoda komparativnog istraživanja najvažnijih dijelova glazbenog repertoara rukopisa – sekvenci, napjeva misnog ordinarija, procesijskih napjeva, te alleluja stihova za sva razdoblja crkvene godine, dolazi se do argumentirane spoznaje o lokalitetu nastanka kodeksa tj. mjesta s kojeg je misal MR 70 donešen u srednjovjekovni Zagreb. Međusobna preklapanja utjecaja južnonjemačkog repertoara s glazbenim repertoarom patrijarhije Akvileja, koji se jasno ocrtava u nekim aspektima repertoara alleluja stihova, autoricu dovode do spoznaje da je moguće mjesto nastanka misala MR 70 enklava nadbiskupije Salzburg na srednjovjekovnom slovenskom području. Traganje za determinacijom konteksta uporabe temeljeno je na komparaciji misala MR 70 s najstarijim misalom biskupije Zagreb - kodeksom Güssing, 1/43, dovršenim za potrebe zagrebačke crkve prije 1230. godine. Kontekst uporabe kodeksa MR 70 svjedoče, naime, naknadno dopisane marginalije s tekstovima i napjevima mise. One upućuju da je kodeks bio u vlasništvu hospicija sv. Elizabete u srednjovjekovnom Zagrebu i da je upravo u kapelici ovoga hospicija imao funkciju importiranog misala prilagođenog dopunama u temporalu i sanktoralu za liturgijsku službu misnog obreda prema običaju lokalnog obreda srednjovjekovne crkve zagrebačke. Rad završava potpunim inventarom i registrom notiranih napjeva misala, te notnim primjerima, tabelama, transkripcijama i faksimilima koji su bili sredstvo za izvođenje argumenata o provenijenciji ove vrijedne rukopisne glazbene knjige.

misal; napjevi misala; Metropolitanska knjižnica u Zagrebu; adijastematska notacija; transkripcija; faksimili; paleografija; sekvenca; procesijski napjevi; alleluja; Akvileja; nadbiskupija Salzburg; Slovenija; Zagrebačka biskupija; hospicij sv. Elizabete

nije evidentirano