hrvatski

Autocesta Zagreb - Lipovac, dionica Županja - Lipovac, Studija utjecaja na okoliš - novelacija, Elaborat utjecaja na kulturna dobra

Sjeverni dio Hrvatske, koji obuhvaća južnopanonski prostor, nataložio je tijekom osam tisuća godina bogatu arheološku baštinu Europe.Prostor istočne Hrvatske bio je u razdoblju prapovijesti područje razvitka niza vrlo značajnih kulturnih pojava, koje su u srednjoeuropskim relacijama igrale veliku ulogu. Tako su u ovim prostorima u razdoblju kamenog, bakarnog, brončanog i željeznog doba bili eponimni lokaliteti i središta kultura koje su se prostirale na širem području jugoistočne Europe. U antičko doba ovi prostori su dio rimske provincije Panonije u kojoj Rimljani tijekom svoje četiri stoljetne vladavine izgrađuju ceste, gradove, naselja, vodovode i veliki obrambeni granični sustav svoga carstva na Dunavu. Tijekom srednjeg vijeka prisustvo Slavena povezuje se sa Bjelobrdskom kulturom i samo rijetki sakralni građevinski objekti toga razdoblja sačuvani su do danas. Podaci za izradu ovog elaborata prikupljeni su arhivskim i terenskim istraživanjima - obilascima terena, što je tek osnovica daljnjih arheoloških istraživanja prije izgradnje autoceste radi trajne zaštite neposredno ugroženih kulturnih dobara. Ugroženim kulturnim dobrima unutar definiranih zona utjecaja određuju se slijedeći arheološki lokaliteti: prapovijesni arh. lokaliotet "Vrbovi-Drvena Mlaka" i "Popernjak" kod Bošnjaka ; prapovjesni, antički i srednjovjek. lokalitet "Podlučje" i "Kološtar" kod Lipovca ; srednjovjekovni arh. lok. s crkvom Sv. Luke i franjevačkim samostanom kod Lipovca ; prapovj. arh. lok. "Cripnjača" kod Lipovca i prap. i srednjovj. ar. lok. "Marikovo" i "Duge Njive" kod Lipovca.

autocesta; Zagreb - Lipovac; dionica Slavonski Brod - Lipovac; arheološki spomenici

nije evidentirano