Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 137833

Utjecaj klime na neke fenološke pojave kod hrasta crnike (Quercus ilex L.)


Poštenjak, Karmelo; Gradečki, Marija
Utjecaj klime na neke fenološke pojave kod hrasta crnike (Quercus ilex L.) // Radovi Works, 37 (2002), 1; 101-112 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopcenje, znanstveni)


Naslov
Utjecaj klime na neke fenološke pojave kod hrasta crnike (Quercus ilex L.)
(Influence of climate to phenological phases on Evergreen oak (Quercus ilex L.))

Autori
Poštenjak, Karmelo ; Gradečki, Marija

Izvornik
Radovi Works (0351-1693) 37 (2002), 1; 101-112

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
Klimatske promjene; cvatnja i urod hrasta crnike
(Climate change; flowering and seed crop of evergreen oak)

Sažetak
Crnika u Hrvatskoj dolazi u eumediteranskom području gdje u ekološko-gospodarskom tipu IIIL-10 čini glavnu vrstu drveća. Najviše je zastupljena u niskom uzgojnom obliku, a vrlo rijetko nalazimo je u visokom uzgojnom obliku. Gotovo posvuda su to mlađe sastojine, a samo se ponegdje nalaze ostaci nekadašnjih šuma - grupice ili pojedinačna stabla stara po nekoliko stoljeća. Sredinom 20. stoljeća bile su izdvojene priznate sjemenske sastojine crnike u današnjim upravama šuma "Buzetu", "Senju" i "Splitu". Osnutkom Hrvatskih šuma "nestale" su te priznate sjemenske sastojine crnike, a tijekom proteklog vremena žir crnike sve se manje koristio za obnovu tih šuma, kao i za potrebe obvezne proširene biološke reprodukcije. Unatoč tome, pozorno smo pratili pojave uroda žira crnike u svim trima Upravama, te smo prvi put u jesen (listopad) 1993. godine, uz dozreli žir zapazili i cvatnju na istim stablima, a kako crnika cvate u travnju ova je pojava upučivala na nenormalno stanje. Ovu smo pojavu zapažali tijekom proteklog vremena u godinama uroda žira crnike večinom u sjevernim i srednjim nalazištima, dok je rijeđa bila u južnim. U prolječe 2000. godine crnika je cvala nešto ranije, tj. u prvoj polovici travnja, a cvatnja nije bila obilna (jer je ranije godine bio dobar urod žira), nakon čega je slijedilo suho vrijeme s vrlo visokim temperaturama za to doba godine, do polovice lipnja. Krajem lipnja palo je nešto malo kiše i zahladilo je, na što je crnika reagirala novim listanjem i novom cvatnjom. Iza toga slijedilo je dugo, toplo, sušno ljeto i jesen, a u listopadu su pale i prve kiše, što je crnika "shvatila" kao početak proljeća i ponovo u istoj godini po treći put procvjetala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0024001

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Autor s matičnim brojem:
Marija Gradečki-Poštenjak, (10416)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Biological Abstracts