Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Naftnogeološki odnosi i vjerojatnost pronalaska novih zaliha ugljikovodika u bjelovarskoj uleknini (CROSBI ID 337869)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Malvić, Tomislav Naftnogeološki odnosi i vjerojatnost pronalaska novih zaliha ugljikovodika u bjelovarskoj uleknini / Oil-Geological Relations and Probability of Discovering New Hydrocarbon Reserves in the Bjelovar Sag / Hernitz, Zvonimir (mentor); Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2003

Podaci o odgovornosti

Malvić, Tomislav

Hernitz, Zvonimir

hrvatski

Naftnogeološki odnosi i vjerojatnost pronalaska novih zaliha ugljikovodika u bjelovarskoj uleknini

Područje bjelovarske uleknine prekriva približno 2900 km2. Istraženo je s preko 500 dubokih bušotina, više desetaka seizmičkih profila te gravimetrijskim mjerenjima zapadnog i sjeverozapadnog dijela uleknine. U ovoj disertaciji prikupljeni su, analizirani, interpretirani i reinterpretirani stratigrafski, seizmički, petrofizikalni i geokemijski podatci. Većina podataka bila je dostupna na mjestima dvanaest naftnih i/ili plinskih polja različitih veličina, smještenih uglavnom uz rubove uleknine. To su Lepavina, Jagnjedovac, Mosti, Hampovica, Čepelovac, Šandrovac, Sedlarica, Gakovo, smješteni u bilogorskoj zoni, te Letičani, Galovac-Pavljani, Velika Ciglena i Grubišno polje, smješteni u središnjem i istočnom dijelu uleknine. Oko 4 % bušotina su označene kao regionalne. Cilj istraživanja bio je određivanje vjerojatnosti za otkrivanje novih ležišta nafte i/ili plina na području uleknine, odnosno procjena njihova položaja. Načinjene analize svrstane su u nekoliko različitih skupina. njihovi rezultati dopustili su rekonstrukciju evolucije sedimenata i struktura na istraživanom području, procjenu zrelosti mogućih matičnih stijena, raspodjelu petrofizikalnih parametara te izdvajanje mogućih matičnih stijena, raspodjelu petrofizikalnih parametara te izdvajanje mogućih novih ležišta i volumena zamki. Litološki sastav, stratigrafska pripadanost i petrofizikalna svojstva neogenskih i kvartarnih sedimenata te stijena u njihovoj podini određeni su na temelju podataka prikupljenih iz dossiera bušotina. Također su interpretirani taložni okoliši neogensko-kvartarnih sedimenata. Detaljnije su opisane taložine badenske, sarmatske i donjopontske starosti koje su izdvojene kao najperspektivnije s obzirom na rezervoarska i matična svojstva. Rezervoarski najperspektivniji prostori bjelovarske uleknine su stratigrafski smješteni u vršnom dijelu najstarijih stijena u podini neogena i najstarijem dijelu neogenskih sedimenata. Najstariji neogenski sedimenti interpretirani su kao član Mosti. Stijene njihove podine su paleozojske i mezozojske starosti. Ti perspektivni rezervoari smješteni u sjevernom, sjevernoistočnom i središnjem dijelu bjelovarske uleknine mogu se nalaziti u dosegu pretpostavljenih migracijskih putova. Iako se radi o litološki različitim cjelinama, one čine jedinstvene ležišne i hidrodinamičke jedinice koje su povezane s pojedinim tektonskim blokovima. Mlađe potencijalne rezervoarske jedinice predstavljaju pješčenjaci Poljana i Pepelana. Gornjopontske su starosti i označeni kao dobri kolektori s postojanim rezervoarskim svojstvima samo u sjevernom i dijelom sjevernoistočnom prostoru uleknine. U ostalim dijelovima uleknine udjel laporovite komponente unutar tih članova vrlo je značajan. Mjestimice je utvrđena potpuna dominacija nepropusnih sedimenata, posebno uz rubove Moslavačke gore na jugu i jugozapadu uleknine. Također u tim članovima zabilježene su degradacije ugljikovodika kao rezultat prodora površinske vode. Strukturno-tektonska interpretacija načinjena je rješavanjem odabranih seizmičkih profila te kartiranjem odgovarajućih elektrokarotažnih markera koji razdvajaju pojedine litostratigrafske formacije dravske potonine. Kartiran je i jedan EK-marker "nižeg" reda (Rs7) koji dijeli članove Mosti i Križevci unutar najstarije neogenske formacije Moslavačka gora. Izdvojen je zbog njegova naftnogeološkog značenja. Opisana su dva rasjedna sustava i prateće strukture. Prvi rasjedni sustav je približnog pružanja sjever/sjeveroistok-jug/jugozapad (približno poprečni), a drugi zapad/sjeverozapad-istok/jugoistok (približno uzdužni). Dominacija aktivnosti normalnih rasjeda potvrđena je za razdoblje baden-donji panon, a reverznih za razdoblje gornji panon-kvartar. Također, bilo je i mjestimičnih odstupanja od toga pravila. Rasjedne zone su određene propusnim za fluide. To je nepovoljno u naftnogeološkim analizama, tj. za nastanak ležišta. Početak neogena obilježen je ekstenzijom, koja je vjerojatno započela u otnangu i karpatu, a sigurno u badenu kada ima i svoj maksimum. Tada dolazi do dezintegracije vršnog dijela stijena paleozoika i mezozoika te taloženja krupnoklastičnih sedimenata, najčešće u područjima aluvijalnih lepeznih delti sa snažnim i kratkim transportom. Sarmat je obilježen slabijom tektonikom, a u donjem panonu dolazi do promjene mehanizma koji pokreće tektoniku u cijelom Panonskom bazenskom sustavu. Termičko spuštanje cijeloga bazena daje impuls za stvaranje novih taložnih prostora i pretaložavanje u postojećim. Dio rasjednih sustava se reaktivira, a pojavljuje se i nekoliko novih. Kao moguće matične stijene, a prema sadržaju organske tvari i termičkoj zrelosti određeni su mjestimično gornjobadenski, sarmatski i donjopanonski pelitni sedimenti u kojima je odabrano i analizirano pet geokemijskih parametara. Te vrijednosti su promatrane u dijelovima uleknine gdje je procijenjeno da postoji barem mali generirajući potencijal. Kerogen je u gotovo cijelom prostoru uleknine određen kao prijelazni između tipova II i III. Samo na dva mjesta je određen drugačiji tip. Kod Velike Ciglene kerogen je tip III, a na polju Galovac-Pavljani u nekoliko intervala prijelazni između tipova I i II. Na temelju analiza određeno je kako mlađi dio člana Mosti predstavlja kvalitetnije matične sedimente s obzirom na vrijednosti Corg i S2, te udjel kerogena tipa II. Izdvojeno je nekoliko povoljnih mjesta unutar uleknine obzirom na generiranje ugljikovodika. Najpovoljnije mjesto je Velika Ciglena gdje su sedimenti danas dublje od područja "naftnoga prozora". Ukupna površina gdje bi sedimenti obzirom na dubinu, vrijednosti vitrinitne refleksije, indeksa termičke zrelosti, količine i vrste organske tvari mogli imati određena matična svojstva prekriva oko 18, 5 % površine bjelovarske uleknine. To se područje nalazi približno u središnjem i sjevernom dijelu ulenine. Općenito dovoljne količine matičnih stijena i kvaliteta organske tvari nije dokazana. Gotovo su sve količine otkrivenih podrijetlom izvan područja uleknine, odnosno migrirali su iz prostora središnjeg dijela dravske potonine smještenih sjeverno i sjevernoistočno od bilogorske zone. Analizom petrofizikalnih parametara određen je prostorni raspored i distribucija šupljikavosti u jezgrovanih dijelovima ležišta i susjednim područjima. Izračunate su vrijednosti korigirane šupljikavosti, dosega (prostorne autokorelacije) i varijance u dijelovima uleknine s dovoljnim brojem podataka. U jedinici Mosti vrijednosti korigirane šupljikavosti iznosile su između 5 i 10 %, što su pratile propusnosti do nekoliko stotina 10-3 mikrometara2. Doseg takve distribucije iznosio je od 0, 39 do 1, 65 m. U skladu s tim vrijednostima ovi rezervoari imaju dobre petrofizikalne karakteristike unutar cijele uleknine. Pješčenjaci Poljana bili su sljedeća analizirana litostratigrafska jedinica. Vrijednosti dosega (0, 21-1, 41 m) i šupljikavosti (8, 95-24, 65 %) prelazile su vrijednosti prethodno opisanog člana. Međutim, prostorna promjenjivost tih vrijednosti je veća zbog česte vertikalne i lateralne promjene u litološkom sastavu te jedinice u gotovo cijelom području uleknine. Ležišta ugljikovodika i postojane petrofizikalne vrijednosti vezane su samo uz sjeverne dijelove uleknine. Najmlađi pješčenjaci Pepelana litološki su sličnih obliježja kao prethodni član. Povoljna rezervoarska svojstva opažena su u području bilogorske zone, što je potvrđeno vrlo visokim izračunatim vrijednostima dosega (0, 55-1, 73 m) i šupljikavosti (do 30 %). Procijenjena je vjerojatnost postojanja ležišta. Ona je obuhvatila izdvajanje i kvantificiranje četiri glavne kategorije vrijednosti važnih za nastanak ležišta ugljikovodika. Načinjena je geološka i vjerojatnosna procjena postojanja matičnih stijena i putova migracije, postojanja zamki i izolatorskih stijena, kvalitetnih rezervoara te postojanje kvalitetnih i pridobivih količina ugljikovodika. Procjena je načinjena za tri izdvojene jedinice i pojedine zone unutar njih. Jedinice su nazvane Mosti, Poljana i Pepelana prema litostratigrafskim članovima koje su obuhvatile. Zone su imenovane prema strukturama kartiranim i analiziranim unutar spomenutih jedinica. Unutar jedinice Mosti generalno je procijenjena velika vjerojatnost za otkriće ugljikovodika koja iznosi 0, 57 (1, 0 je vjerojatnost od 100 %). Istraženost povoljnih naftnogeoloških struktura gotovo je potpuna tako da je procjena načinjena samo kod Dežanovca. Određena je vjerojatnost od 0, 165. Nakon usporedbe s rizikom cijele jedinice Mosti vrijednost pada na samo 0, 09. Unutar članova Poljana i Pepelana formacije Kloštar-Ivanić dobivene su veće vjerojantosti, prvenstveno jer je istraženost tih jedinica izvan bilogorske zone realtivno niska. Za cijelu jedinicu Poljana izračunata je vjerojatnost od 0, 57, a izdvojene su tri zone unutar nje. Dvije zone (A i B) prikazane su samo kao primjer približnog smještaja i veličine očekivanih struktura u tome dijelu uleknine i njihova vjerojatnost je niska - 0, 22. Najveća vjerojatnost od 0, 66 vezana je uz područje Cremušine na sjeveroistoku, gdje također već postoje dvije bušotine. Kada se vjerojatnosti pojedinih zona usporede s vjerojatnošću cijele jedinice ukupna vjerojatnost iznosi 0, 45. Jedinica Pepelana ima najveću ukupnu vjerojatnost od 0, 51. Tako visoka vrijednost dobivena je prvenstveno zahvaljujući zoni Šandrvac u kojoj je vjerojatnost otkrića novih zaliha ugljikovodika 1, 0 (100 %), bilo na satelitskim ležištima, bilo da se omogući pridobivanje zaobiđene nafte. Također je ispitana zona Sedlarica. Promatrani sedimenti su smješteni vrlo plitko i vjerojatnost je samo 0, 1, tj. radi se o potpuno neperspektivnom području.

bjelovarska uleknina; naftnogeološki odnosi; vjerojatnost; zalihe ugljikovodika; geostatistika; tektonika; stratigrafija

nije evidentirano

engleski

Oil-Geological Relations and Probability of Discovering New Hydrocarbon Reserves in the Bjelovar Sag

Područje bjelovarske uleknine prekriva približno 2900 km2. Istraženo je s preko 500 dubokih bušotina, više desetaka seizmičkih profila te gravimetrijskim mjerenjima zapadnog i sjeverozapadnog dijela uleknine. U ovoj disertaciji prikupljeni su, analizirani, interpretirani i reinterpretirani stratigrafski, seizmički, petrofizikalni i geokemijski podatci. Većina podataka bila je dostupna na mjestima dvanaest naftnih i/ili plinskih polja različitih veličina, smještenih uglavnom uz rubove uleknine. To su Lepavina, Jagnjedovac, Mosti, Hampovica, Čepelovac, Šandrovac, Sedlarica, Gakovo, smješteni u bilogorskoj zoni, te Letičani, Galovac-Pavljani, Velika Ciglena i Grubišno polje, smješteni u središnjem i istočnom dijelu uleknine. Oko 4 % bušotina su označene kao regionalne. Cilj istraživanja bio je određivanje vjerojatnosti za otkrivanje novih ležišta nafte i/ili plina na području uleknine, odnosno procjena njihova položaja. Načinjene analize svrstane su u nekoliko različitih skupina. njihovi rezultati dopustili su rekonstrukciju evolucije sedimenata i struktura na istraživanom području, procjenu zrelosti mogućih matičnih stijena, raspodjelu petrofizikalnih parametara te izdvajanje mogućih matičnih stijena, raspodjelu petrofizikalnih parametara te izdvajanje mogućih novih ležišta i volumena zamki. Litološki sastav, stratigrafska pripadanost i petrofizikalna svojstva neogenskih i kvartarnih sedimenata te stijena u njihovoj podini određeni su na temelju podataka prikupljenih iz dossiera bušotina. Također su interpretirani taložni okoliši neogensko-kvartarnih sedimenata. Detaljnije su opisane taložine badenske, sarmatske i donjopontske starosti koje su izdvojene kao najperspektivnije s obzirom na rezervoarska i matična svojstva. Rezervoarski najperspektivniji prostori bjelovarske uleknine su stratigrafski smješteni u vršnom dijelu najstarijih stijena u podini neogena i najstarijem dijelu neogenskih sedimenata. Najstariji neogenski sedimenti interpretirani su kao član Mosti. Stijene njihove podine su paleozojske i mezozojske starosti. Ti perspektivni rezervoari smješteni u sjevernom, sjevernoistočnom i središnjem dijelu bjelovarske uleknine mogu se nalaziti u dosegu pretpostavljenih migracijskih putova. Iako se radi o litološki različitim cjelinama, one čine jedinstvene ležišne i hidrodinamičke jedinice koje su povezane s pojedinim tektonskim blokovima. Mlađe potencijalne rezervoarske jedinice predstavljaju pješčenjaci Poljana i Pepelana. Gornjopontske su starosti i označeni kao dobri kolektori s postojanim rezervoarskim svojstvima samo u sjevernom i dijelom sjevernoistočnom prostoru uleknine. U ostalim dijelovima uleknine udjel laporovite komponente unutar tih članova vrlo je značajan. Mjestimice je utvrđena potpuna dominacija nepropusnih sedimenata, posebno uz rubove Moslavačke gore na jugu i jugozapadu uleknine. Također u tim članovima zabilježene su degradacije ugljikovodika kao rezultat prodora površinske vode. Strukturno-tektonska interpretacija načinjena je rješavanjem odabranih seizmičkih profila te kartiranjem odgovarajućih elektrokarotažnih markera koji razdvajaju pojedine litostratigrafske formacije dravske potonine. Kartiran je i jedan EK-marker "nižeg" reda (Rs7) koji dijeli članove Mosti i Križevci unutar najstarije neogenske formacije Moslavačka gora. Izdvojen je zbog njegova naftnogeološkog značenja. Opisana su dva rasjedna sustava i prateće strukture. Prvi rasjedni sustav je približnog pružanja sjever/sjeveroistok-jug/jugozapad (približno poprečni), a drugi zapad/sjeverozapad-istok/jugoistok (približno uzdužni). Dominacija aktivnosti normalnih rasjeda potvrđena je za razdoblje baden-donji panon, a reverznih za razdoblje gornji panon-kvartar. Također, bilo je i mjestimičnih odstupanja od toga pravila. Rasjedne zone su određene propusnim za fluide. To je nepovoljno u naftnogeološkim analizama, tj. za nastanak ležišta. Početak neogena obilježen je ekstenzijom, koja je vjerojatno započela u otnangu i karpatu, a sigurno u badenu kada ima i svoj maksimum. Tada dolazi do dezintegracije vršnog dijela stijena paleozoika i mezozoika te taloženja krupnoklastičnih sedimenata, najčešće u područjima aluvijalnih lepeznih delti sa snažnim i kratkim transportom. Sarmat je obilježen slabijom tektonikom, a u donjem panonu dolazi do promjene mehanizma koji pokreće tektoniku u cijelom Panonskom bazenskom sustavu. Termičko spuštanje cijeloga bazena daje impuls za stvaranje novih taložnih prostora i pretaložavanje u postojećim. Dio rasjednih sustava se reaktivira, a pojavljuje se i nekoliko novih. Kao moguće matične stijene, a prema sadržaju organske tvari i termičkoj zrelosti određeni su mjestimično gornjobadenski, sarmatski i donjopanonski pelitni sedimenti u kojima je odabrano i analizirano pet geokemijskih parametara. Te vrijednosti su promatrane u dijelovima uleknine gdje je procijenjeno da postoji barem mali generirajući potencijal. Kerogen je u gotovo cijelom prostoru uleknine određen kao prijelazni između tipova II i III. Samo na dva mjesta je određen drugačiji tip. Kod Velike Ciglene kerogen je tip III, a na polju Galovac-Pavljani u nekoliko intervala prijelazni između tipova I i II. Na temelju analiza određeno je kako mlađi dio člana Mosti predstavlja kvalitetnije matične sedimente s obzirom na vrijednosti Corg i S2, te udjel kerogena tipa II. Izdvojeno je nekoliko povoljnih mjesta unutar uleknine obzirom na generiranje ugljikovodika. Najpovoljnije mjesto je Velika Ciglena gdje su sedimenti danas dublje od područja "naftnoga prozora". Ukupna površina gdje bi sedimenti obzirom na dubinu, vrijednosti vitrinitne refleksije, indeksa termičke zrelosti, količine i vrste organske tvari mogli imati određena matična svojstva prekriva oko 18, 5 % površine bjelovarske uleknine. To se područje nalazi približno u središnjem i sjevernom dijelu ulenine. Općenito dovoljne količine matičnih stijena i kvaliteta organske tvari nije dokazana. Gotovo su sve količine otkrivenih podrijetlom izvan područja uleknine, odnosno migrirali su iz prostora središnjeg dijela dravske potonine smještenih sjeverno i sjevernoistočno od bilogorske zone. Analizom petrofizikalnih parametara određen je prostorni raspored i distribucija šupljikavosti u jezgrovanih dijelovima ležišta i susjednim područjima. Izračunate su vrijednosti korigirane šupljikavosti, dosega (prostorne autokorelacije) i varijance u dijelovima uleknine s dovoljnim brojem podataka. U jedinici Mosti vrijednosti korigirane šupljikavosti iznosile su između 5 i 10 %, što su pratile propusnosti do nekoliko stotina 10-3 mikrometara2. Doseg takve distribucije iznosio je od 0, 39 do 1, 65 m. U skladu s tim vrijednostima ovi rezervoari imaju dobre petrofizikalne karakteristike unutar cijele uleknine. Pješčenjaci Poljana bili su sljedeća analizirana litostratigrafska jedinica. Vrijednosti dosega (0, 21-1, 41 m) i šupljikavosti (8, 95-24, 65 %) prelazile su vrijednosti prethodno opisanog člana. Međutim, prostorna promjenjivost tih vrijednosti je veća zbog česte vertikalne i lateralne promjene u litološkom sastavu te jedinice u gotovo cijelom području uleknine. Ležišta ugljikovodika i postojane petrofizikalne vrijednosti vezane su samo uz sjeverne dijelove uleknine. Najmlađi pješčenjaci Pepelana litološki su sličnih obliježja kao prethodni član. Povoljna rezervoarska svojstva opažena su u području bilogorske zone, što je potvrđeno vrlo visokim izračunatim vrijednostima dosega (0, 55-1, 73 m) i šupljikavosti (do 30 %). Procijenjena je vjerojatnost postojanja ležišta. Ona je obuhvatila izdvajanje i kvantificiranje četiri glavne kategorije vrijednosti važnih za nastanak ležišta ugljikovodika. Načinjena je geološka i vjerojatnosna procjena postojanja matičnih stijena i putova migracije, postojanja zamki i izolatorskih stijena, kvalitetnih rezervoara te postojanje kvalitetnih i pridobivih količina ugljikovodika. Procjena je načinjena za tri izdvojene jedinice i pojedine zone unutar njih. Jedinice su nazvane Mosti, Poljana i Pepelana prema litostratigrafskim članovima koje su obuhvatile. Zone su imenovane prema strukturama kartiranim i analiziranim unutar spomenutih jedinica. Unutar jedinice Mosti generalno je procijenjena velika vjerojatnost za otkriće ugljikovodika koja iznosi 0, 57 (1, 0 je vjerojatnost od 100 %). Istraženost povoljnih naftnogeoloških struktura gotovo je potpuna tako da je procjena načinjena samo kod Dežanovca. Određena je vjerojatnost od 0, 165. Nakon usporedbe s rizikom cijele jedinice Mosti vrijednost pada na samo 0, 09. Unutar članova Poljana i Pepelana formacije Kloštar-Ivanić dobivene su veće vjerojantosti, prvenstveno jer je istraženost tih jedinica izvan bilogorske zone realtivno niska. Za cijelu jedinicu Poljana izračunata je vjerojatnost od 0, 57, a izdvojene su tri zone unutar nje. Dvije zone (A i B) prikazane su samo kao primjer približnog smještaja i veličine očekivanih struktura u tome dijelu uleknine i njihova vjerojatnost je niska - 0, 22. Najveća vjerojatnost od 0, 66 vezana je uz područje Cremušine na sjeveroistoku, gdje također već postoje dvije bušotine. Kada se vjerojatnosti pojedinih zona usporede s vjerojatnošću cijele jedinice ukupna vjerojatnost iznosi 0, 45. Jedinica Pepelana ima najveću ukupnu vjerojatnost od 0, 51. Tako visoka vrijednost dobivena je prvenstveno zahvaljujući zoni Šandrvac u kojoj je vjerojatnost otkrića novih zaliha ugljikovodika 1, 0 (100 %), bilo na satelitskim ležištima, bilo da se omogući pridobivanje zaobiđene nafte. Također je ispitana zona Sedlarica. Promatrani sedimenti su smješteni vrlo plitko i vjerojatnost je samo 0, 1, tj. radi se o potpuno neperspektivnom području.

the Bjelovar sag; oil-geological relations; probability; hydrocarbon reserves; geostatistics; tectonics; stratigraphy

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

123

21.03.2003.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo