hrvatski

VAŽNOST ODREĐIVANJA IONIZIRANOG MAGNEZIJA U PEDIJATRIJSKIH BOLESNIKA

Znanja o važnosti magnezija, drugog po učestalosti unutar staničnog kationa kontinuirano rastu. Njegova uloga u staničnom metabolizmu predmetom je brojnih studija. Samo je 1% tjelesnog magnezija izvanstanično. Određivanje koncentracije ioniziranog magnezija u serumu, kao važnog kofaktora u mnogim enzimatskim procesima, indirektno odražava aktivnost magnezija u stanici. U ovoj smo studiji određivali razinu ioniziranog magnezija u serumu pedijatrijske populacije, a cilj nam je bio utvrditi: 1. patološka stanja praćena hipomagnezemijom, 2. da li je bolest akutnog ili kroničnog tijeka, 3. težinu kliničkog stanja pacijenata. U jedne smo trećine ispitanika uočili snižene vrijednosti magnezija u serumu ( referentni raspon 0, 54 &#8211 ; 0, 65 mmol/L ). U 50% pacijenata s hipomagnezemijom registrirali smo gastrointestinalnu simptomatologiju, četvrtina je imala predominantno respiratornu bolest, dok se preostala četvrtina prezentirala heterogenom skupinom kliničkih stanja. U djece s gastrointestinalnim simptomima hipomagnezemija je korelirala s kliničkim stanjem. U 83% pacijenata poremećaji su bili kroničnog tijeka ( malapsorpcija, kronične bolesti probavnog trakta ), dok se u 17% pacijenata radilo o akutnom poremećaju. U djece s respiratornom simptomatologijom uočili smo korelaciju hipomagnezemije s akutnim bolestima dišnog sustava. U odnosu na težinu kliničkog stanja u 40% ispitanika ono je okarakterizirano kao teško dok je u ostalih okvalificirano kao umjereno ili blaže narušeno. Na temelju iznesenog zaključujemo da najviši rizik od hipomagnezemije imaju djeca s kroničnim bolestima probavnog sustava ( malapsorpcija, povraćanje, proljev ) uz otvorenu mogućnost jednostavne nutritivne suplementacije, medikamentozne profilakse, odnosno terapije preparatima magnezija.

magnezij; hipomagnezijemija

nije evidentirano