hrvatski

Mađarske prevedenice u hrvatskoj poštanskoj i željezničkoj terminologiji

Rad se sastoji od četiri temeljna poglavlja. U Uvodu se daje kratak pregled istraživanja hrvatsko-mađarskih jezičnih dodira, nakon kojega slijedi teoretski dio Kalkiranje ili stvaranje prevedenica &#8211 ; kao jezični fenomen u kojemu se govori i o istraživanjima hrvatskih kalkova. Ciljana analiza mađarskih poštanskih i željezničkih prevedenica u hrvatskome opisana je u Obradi korpusa, koja je praćena Zaključcima. Svrha istraživanja prikazana u disertaciji bila je sustavno razmatranje terminoloških jedinica u hrvatskom poštanskom i željezničkom nazivlju koje su vjerojatno nastale kao prevedenice na temelju mađarskih predložaka, u zadnjoj polovici 19. stoljeća. Pritom se konkretna zadaća usmjeravala na to da se podrobnom filološkom analizom svih prikupljenih pretpostavljenih terminoloških kalkova ukaže na one koje su sigurno, ili s najvećom vjerojatnošću, nastali po uzoru na mađarski model. U prvoj fazi istraživanja, iz onodobnih reprezentativnih dvojezičnih (ili na oba jezika objavljenih) stručnih izdanja, iscrpljen je korpus poštanskih i željezničkih naziva koji se na temelju formalnih pokazatelja &#8211 ; to jest zbog točnog podudaranja morfosemantičke konstrukcije s mađarskim ekvivalentom &#8211 ; mogu smatrati prevedenicom. U pogledu svih dvjestotinjak prikupljenih naziva provedena je podrobna filološko-leksikografska analiza, svrha koje je bila ustanovljavanje - postoje li leksikografski podaci za određene termine i prije naših izvora, ili se pak upitni termini prvi put javljaju u pregledanim izvorima. U potonjem slučaju s priličnom sigurnošću možemo ustvrditi da se radi u mađarskim prevedenicama. Za provjeru leksikografskih podataka upotrijebljeni su jednojezični i dvojezični rječnici (hrvatski odnosno njemačko-hrvatski) iz druge polovice 19. stoljeća. Na temelju toga u kojem se obliku analizirani nazivi spominju u odabranim rječnicima (t.j. spominju li se uopće), prikupljeni termini mogu se razvrstati u četiri zasebne skupine. Pojedine se skupine međusobno razlikuju po stupnju vjerojatnosti nastanka prema mađarskom uzoru ; tako u nastanku naziva uvrštenih u prvu skupinu mađarski utjecaj očito nije bio relevantan, dok su brojni termini u četvrtoj skupini gotovo sigurno motivirani svojim mađarskim ekvivalentima. Svaki je naziv analiziran u obliku zasebne obrade u kojoj se prikazuju kontaktološki relevantne značajke dotičnog naziva do kojih smo došli leksikografskom provjerom, uz isticanje konkretnih slučajeva kada se kalkiranost prema mađarskom ekvivalentu može gotovo sa sigurnošću ustvrditi. U tom smislu mađarski se utjecaj može sasvim sigurno pretpostaviti približno kod petine uvrštenih termina (oko 30 natuknica), dok kod nešto većeg dijela korpusa možemo gotovo isključiti mogućnost da su nastali krajem 19. stoljeća kao mađarske prevedenice. Kod preostalih nazivoslovnih jedinica u nejednakoj se mjeri može govoriti o mađarskom utjecaju, te se pored mogućnosti nastanka iz unutrašnjih izvora hrvatskoga jezika opravdano dolazi u obzir i poticaj morfosemantički identično ustrojene njemačke istoznačnice. Na temelju istraživanja može se zaključiti da su u zadnjoj trećini 19. stoljeća utjecaji srodnih mađarskih terminologija u hrvatskoj poštanskoj i željezničkoj terminologiji dokazivo prisutni. Istodobno, opseg toga utjecaja, zbog velikih strukturalnih razlikovanja među dodirujućim jezicima, ostao je skromniji nego što bi se moglo očekivati na temelju intenziteta povijesnih i kulturnih veza.

mađarski jezik; hrvatski jezik; kontaktna lingvistika; jezični kontakti; mađarski i hrvatski u dodiru; kalkiranje; prevedenice

nije evidentirano