hrvatski

Toksičko djelovanje lindana u tkivima reprodukcijskog sustava

Prisutnost pesticida u biosferi kao rezultat prekomjerne primjene ima za posljedicu zagađenje okoliša, a time i moguće toksičke učinke u ljudi. Lindan, organoklorirani insekticid djeluje na hipotalamo-hipofizno gonadni sustav te su mogući toksički učinci lindana u tkivima odgovornim za reprodukciju (mozak, sjemeni mjehurići, testisi, prostata) praćeni u spolno zrelih štakora mužjaka starosti tri i pol mjeseca. Primjenjen je i.p. tretman tijekom 10 dana dozama lindana od 17, 5 mg/kg t. m. (što predstavlja 50% od LD_50 za lindan u štakora) i 26, 0 mg/kg t.m. Utvrđeno je nakupljanje lindana u tkivima reprodukcijskog sustava tijekom desetodnevnog i.p. tretmana kao i toksički učinak lindana u procesu spermatogeneze tijekom 60 dana i.p. tretmana dozama lindana od 9 i 18 mg/kg t.m. dva puta tjedno. Rezultati analize uzoraka plinskom kromatografijom ukazuju na najveće povećanje koncentracije lindana u tkivu mozga životinja tijekom desetodnevnog i.p.tretmana s 26, 0 mg/kg t.m. od 381, 12% u odnosu na kontrolnu skupinu životinja, a doza s 17, 5 mg lindana /kg t.m. u mozgu izaziva povećanje koncentracije lindana za 234, 57%. U tkivima testisa životinja tretiranih s većom dozom lindana povećanje koncentracije lindana iznosi 119, 74%, u tkivima prostate životinja 164, 22%, a u tkivima sjemenih mjehurića 153, 78% u odnosu na životinje kontrolne skupine. Tijekom desetodnevnog i.p. tretmana nije uočena bitna razlika u težinama tkiva životinja kao ni statistički značajne promjene prirasta tjelesnih masa životinja. Tretmanom pokusnih životinja tijekom spermatogeneze (60 dana) dva puta tjedno i.p. primjenjene su doze lindana od 9 i 18 mg/kg tjelesne mase, koje su uzrokovale statistički značajne razlike u pokretljivosti i broju spermija. Statistički je značajno (p<0, 001) smanjenje relativnih masa tkiva hipofize, prostate, sjemenih mjehurića i testisa bez obzira na primjenjene doze lindana. Pokretljivost spermija u desnom i lijevom dosjemeniku smanjena je značajno u odnosu prema kontroli (p<0, 001) primjenom doza od 9 i 18 mg lindana/kg tjelesne mase. Pokretljivost spermija smanjena je za 44%, pri dozi 9 mg/kg t.m., a 68% pri dozi 18 mg/kg t.m. Broj spermija u testisima spolno zrelih štakora smanjen je za 42% pri dozi od 9 mg/kg tjelesne mase, a pri dozi od 18 mg/kg tjelesne mase 49% dok prirast tjelesnih masa životinja tretiranih s obje doze lindana nije bio statistički značajan u odnosu na kontrolnu skupinu. Rezultati ukazuju na inhibitorno djelovanje lindana u tkivima reprodukcijskog sustava koje se neposredno očituje u smanjenju reproduktivne sposobnosti štakora mužjaka.

štakor mužjak; reprodukcijski sustav; lindan; spermatogeneza; broj i pokretljivost spermija; plinska kromatografija

nije evidentirano