Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 135465

Zadar 1941. - 1945., Ratne štete


Vidaković, Josip
Zadar 1941. - 1945., Ratne štete, Zadar: Hrvatsko komunikološko društvo, Nonacom, Državni arhiv Zadar, 2002 (prirucnik)


Naslov
Zadar 1941. - 1945., Ratne štete
(Zadar 1941 - 1945, War Damages)

Autori
Vidaković, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko komunikološko društvo, Nonacom, Državni arhiv Zadar

Grad
Zadar

Godina
2002

Stranica
272

ISBN
953-6226-13-8

Ključne riječi
Zadar; rat; štete;
(Zadar; war; damages)

Sažetak
U uvodnome dijelu knjige sročena je mala sinteza povijesti Zadra, od davnih više tisućljetnih korijena njegova nastanka do naših dana. U esejističkim pasažima, no uvijek dokumentirano, slijedi njegova antička, srednjovjekovna i rano novovjekovna prošlost, da bi težište sintetičnoga prikaza bilo usmjereno prema razdoblju povijesti XIX. i XX. stoljeća. U tom dijelu teksta slijedi nit od preporodnih gibanja i afirmacije hrvatske nacionalne misli i nacionalno-političkih težnji do dramatičnih potresa postrapalskoga doba koje su ne samo zaoštrile neriješeno hrvatsko pitanje već su izazvale i eruptivnu eksploziju narodnoga nezadovoljstva. Taj hrvatski pučki revolt, iako utkan u znamenite ZAVNOH-ove zaključke iz 1943. o “ priključenju Istre, Rijeke, Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka Hrvatskoj i Jugoslaviji” , u propaloj tvorevini – DFRJ i SFRJ – nije uspio ostvariti svoje bitne ciljeve, čak ni elementarne uvjete za društveno-političko, kulturno, jezično i “ mentalno” oživotvorenje svojih vjekovnih nastojanja. Zadar – i hrvatski prostor uopće – između godine 1945. i 1991. – u bivšoj državi i nisu za velikosrpskoga tlačenja hrvatskoga naroda osjetili ničeg “ demokratskog” , “ socijalističkog” ili “ federativnog” . Zbivanja koja su se – kao neizbježna povijesna katarza – od početka devedesetih godina odigravala na ovim prostorima u potresnome su kontekstu pridonijela rješavanju hrvatskoga pitanja, ali je grad Zadar pri tom morao platiti golemu cijenu. Svakako najveću, uz Vukovar i Dubrovnik. Nakon pregleda zadarske povijesti slijedi prvo poglavlje s osvrtom na pojam ratne štete i tabličnim pregledima šteta. Tu su (uz broj fascikla) abecednim redom, popisana imena podnositelja odštetnih potraživanja s naznakama datuma prijave, datuma nastanka štete, ukupna tražena i ukupno dobivena odšteta, te podaci tko je bio okupator i tko je prouzročio štetu. Iako nije izvršena analiza svih podataka iz obrazaca – koji sadrže 13 pitanja i 49 potpitanja podijeljenih u 12 rubrika – obavljeni rad može poslužiti i budućim istraživačima i proučavateljima problematike ratnih šteta. Dok se u prvoj tablici analizira stvarna, materijalna šteta (damnum emergens), u Tablici 2 abecednim su redoslijedom navedena imena podnositelja odštetnih zahtjeva za tjelesne povrede, ugrožavanje zdravlja, lišenje slobode, povredu spolnog integriteta, povredu dostojanstva i časti, štetu zbog oskudice i onu koja predstavlja izgubljenu dobit (lucrum cesans). U drugome poglavlju se spomenuta građa nastojala kvantificirati. U tablicama se prikazuje uzroke nastanka šteta od god. 1941. do 1945. na ukupno 2.674 obrađena fascikla. Zanimljiva je distribucija počinitelja šteta: saveznici su počinili 1.355 šteta (50, 67%), Nijemci 977 (36, 54%), Talijani 265 (9, 91%), ustaše 11 (0, 41%), četnici 5 (0, 19%), dok je požarima nanesena šteta u tri predmeta (0, 11%). Grafovima je, prema građi Državnog arhiva, prikazana šteta počinjena na području Zadra. Treće poglavlje donosi dokumentaciju o ratnim štetama na zgradama u državnome vlasništvu 1944., u godini kada je Zadar gotovo razoren u savezničkim bombardiranjima. Pregledana je, ispisana i sređena dokumentacija iz koje se jasno vidi koja je zgrada, ustanova pretrpjela štetu, njezin vlasnik, mjesto gdje se nalazila, te počinitelj štete ; slijedi opis štete, podaci o kubaturi zgrade, postotak oštećenja ili uništenje inventara, te procjena vrijednosti. Uzrok je, dakako, u svim slučajevima: “ napad iz zraka” . U knjizi su nanizani potresni podaci o uništenim javnim zgradama, tvornicama, vojarnama, školama, internatima, uredskim zgradama, civilnoj bolnici i drugim medicinskim ustanovama, muzejima, kazalištima, električnoj centrali, ribarnici, dobrotvornim ustanovama, sirotištima, nahodištu, ubožnicama, internatima, dječjim vrtićima, sjemeništu, trgovačkim magazinima … Napose dramatičnim doima se uništavanje crkava i kulturnoga patrimonija Zadra, jednog od najstarijih hrvatskih, ali i jadranskih, pa i sredozemnih gradova. Teško su stradale građevine, poput stolne crkve Sv. Stošije, Nadbiskupske palače, crkve i samostana Sv. Mihovila, crkve, samostana i škole Sv. Marije, crkve Sv. Krševana sa zvonikom, samostana Sv. Frane, crkve Sv. Šimuna, Pravoslavne crkve Sv. Ilije i dr. Dokumenti jasno pokazuju razmjere razaranja Zadra za savezničkog bombardiranja 1944., donose podatke za određivanje veličine počinjene štete, ukazuju na tragično razaranje civilnih objekata, a daju naslutiti i opći poremećaj gradskoga života i mnogobrojne ljudske žrtve. Napose su potresni podaci o uništavanju i oštećivanju kulturnih dobara, povijesno-umjetničkih građevina i dijela kulturnoga patrimonija. Knjiga svjedoči o uništavanju i pljački hrvatskoga nacionalnoga bogatstva (dakako i ostalih resursa) u tijeku Drugoga svjetskoga rata. Hrvatsko je žiteljstvo ne samo trpjelo golemu materijalnu štetu i teške ljudske patnje, već je bilo podvrgnuto prisilnim novačenjima u razne formacije neprijateljskih snaga. Dio arhivske građe o tim zbivanjima nalazi se u fondovima bivše Jugoslavije u Beogradu, pa bi mjerodavna tijela trebala što prije zatražiti njezinu restituciju. Građa koju obrađuje knjiga zalazi u interdisciplinarno područje: ona otvara pristup istraživanju društvene povijesti, ali i ratne povijesti, poglavito urbane povijesti u ratnim uvjetima. Brojčani i grafički prikazi štete, obrađeni u tablicama i grafovima, uklapaju se u tzv. kvantitativnu i serijalnu povijest, slabo zastupljenu u našoj historiografiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0070030

Ustanove
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Josip Vidaković (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Vidaković, Josip
Zadar 1941. - 1945., Ratne štete, Zadar: Hrvatsko komunikološko društvo, Nonacom, Državni arhiv Zadar, 2002 (prirucnik)
Vidaković, J. (2002) Zadar 1941. - 1945., Ratne štete. Zadar, Hrvatsko komunikološko društvo, Nonacom, Državni arhiv Zadar.
@book{book, author = {Vidakovi\'{c}, J.}, year = {2002}, pages = {272}, keywords = {Zadar, war, damages}, isbn = {953-6226-13-8}, title = {Zadar 1941 - 1945, War Damages}, keyword = {Zadar, war, damages}, publisher = {Hrvatsko komunikolo\v{s}ko dru\v{s}tvo, Nonacom, Dr\v{z}avni arhiv Zadar}, publisherplace = {Zadar} }