hrvatski

Utjecaj probodnih sila šivaćih igala u procesu šivanja pletene odjeće

Provedena su ispitivanja probodnih sila šivaćih igala na šavovima triju vrsta pamučnih pletiva 01, 02 i 03, primjenom triju vrsta omekšivača A, B i C sa četiri koncentracije, s tri finoće šivaćih igala Nm 70, 80 i 90, na izvornim prošivanim i proiglanim uzorcima pletiva s dva, tri i sa četiri sloja. Pored toga su provedena ispitivanja oštećenja očica na šavovima pletiva. Mjerenje i ispitivanje probodne sile šivaće igle izvedeno je na ITV mjernom sustavu, koji se sastoji od šivaćeg stroja, mjerne ubodne pločice sa osjetilom probodne sile šivaće igle, mjernog Wheatstoneovog mosta, analognog filtara i pojačala signala, zaslona, računala, A/D pretvornika, tipkovnice i tiskala. Odgovarajuća nova naprava je konstruirana i izrađena za ispitivanje oštećenja očica pletiva. Cilj navedenih ispitivanja je bio smanjiti probodnu silu šivaće igle i time osigurati smanjenje oštećenja očica na šavovima pletiva. Utvrđene vrijednosti probodnih sila na uzorcima sirovog pletiva su relativno male, dok su vrijednosti probodnih sila na bijeljenom i neomekšanim uzorcima, ovisno o finoći šivaće igle i broju slojeva, vrlo visoke i iznose od 501,0 do 1452,8 cN. Primjenom omekšivača A, B i C na uzorcima bijeljenog i omekšanog pletiva 01 probodne sile se u prosjeku smanjuju od 5,12 do 77,64%, ovisno o vrsti i koncentraciji omekšivača, finoći igle, broju slojeva i tome da li je uzorak pletiva prošivan ili proiglan. Najveće smanjenje probodne sile postiže se primjenom omekšivača B pri koncentraciji 3,0 odnosno 5,0%, slično smanjenje postiže se primjenom omekšivača A, a najmanje smanjenje probodne sile ostvaruje se primjenom omekšivača C. Na prošivanim uzorcima bijeljenog i omekšanog pletiva probodne sile su manje za 11,95% nego kod proiglanih uzoraka istog pletiva. Na uzorcima bojadisanog i omekšanog pletiva probodne sile su veće za 11,09% od onih zabilježenih na uzorcima bijeljenog i omekšanog pletiva. Temeljem statističke analize može se zaključiti da se probodne sile signifikantno razlikuju od jedne do druge vrste pletiva. Broj slojeva u uzorku također značajno utječe na visinu probodne sile. Najniže vrijednosti probodne sile utvrđene su na uzorcima s 2 sloja, a za uzorke s 3 utvrđen je porast probodne sile, dok je za uzorke sa 4 sloja utvrđen najveći porast probodne sile šivaće igle. Finoća šivaće igle isto tako utječe na promjenu visine probodne sile. Deblja igla dovodi do porasta probodne sile. Najveći broj oštećenja očica pletiva utvrđen je na neomekšanim uzorcima pletiva. Primjenom omekšivača A i B koncentracije 3,0 i 5,0% kod uzoraka s 2 i 3 sloja nema oštećenja očica pletiva, a kod 4 sloja dolazi do jednog oštećenja. Najmanje smanjenje broja oštećenja očica pletiva postiže se primjenom omekšivača C. Broj oštećenja očica na uzorcima bojadisanog i omekšanog pletiva je približno isti kao na uzorcima bijeljenog i omekšanog pletiva. Broj oštećenih očica po slojevima u uzocima pletiva 01, 02 i 03 je međusobno u visokoj korelaciji, što znači da broj oštećenih očica u prvom sloju odgovara broju oštećenih očica u sljedećim slojevima uzorka i obratno. Probodna sila šivaće igle pokazuje pozitivnu korelaciju s brojem oštećenja očica po slojevima uzorka. Visoka vrijednost probodne sile šivaće igle uzrokuje veliki broj oštećenja očica i obratno.

probodna sila šivaće igle; metode ispitivanja probodne sile šivaće igle; oštećenja očica pletiva; metode ispitivanja oštećenja očica pletiva; vrste pletiva; oplemenjivanje pletiva; omekšavanje pletiva; tehnološki proces šivanja pletene odjeće; odjevna tehn

nije evidentirano