hrvatski

Značajke vodnog režima i stanja tala na području donjeg toka budućeg kanala Dunav - Sava

Istraživano područje se proteže duž donjeg toka budućeg višenamjenskog kanala Dunav-Sava u ukupnoj dužini od 25, 5 km (od 36, 0 – 61, 5 km). Najveći dio istraživanog područja je obradivo zemljište (oranice). Regija se nalazi u prijelaznom području iz središnje prema donjoj posavini, koje se podudara s Biđa-Bosutskim poljem. Litološki uvjeti uključuju stare paleozoiske i tercijarne naslage, pokrivene kvartarnim naslagama raznih debljina i litološkog sastava. Regija se nalazi u prijelaznom klimatskim području od semiaridne prema semihumidnoj klimi. Vrijednosti ukupnog godišnjeg viška / manjka vode u tlu, u prosjeku su približno jednake i iznose oko 105 mm. Glavne hidrološke karakteristike područja su određene uz rijeku Savu, iako se područje pretežno nalazi između rijeka Biđ i Bosuta. Određene su sljedeće vrste vlaženja tala: aluvijalno-glejni, semiglejno-pseudoglejni, hipoglejni, humoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani drenažom. Hidropedološka istraživanja potvrdila su snažan utjecajem podzemnih voda. Kontinuirani monitoring podzemnih voda započeo je 01. lipnja 2001. i provodi se na 80 hidropedološka pjezometrima. Na promatranom području izdvojeno je šest sistemskih jedinica tla: aluvijalno karbonatno glinovito vrlo duboko ilovasto, livadsko nekarbonatno pseudoglejno glinasto do ilovasto, glejno hipoglejno mineralno nekarbonatno, humoglej karbonatni ilovasto glinasti, glejno amfiglejno mineralno vertično karbonatno i hidromeliorirano drenažom. Utvrđeno je da na promatranom području donjeg toka kanala Dunav-Sava ne postoje veće prepreke ili ograničenja za primjenu navodnjavanja kao prioritetne mjere na 5 660.

vodni režim; tlo; Kanal Dunav - Sava; podzemne vode; monitoring

nije evidentirano