hrvatski

Studij bojadisanja pamuka reaktivnim bojilima iz reciklirane kupelji

Obzirom na sve strože ekološke zahtjeve na kvalitetu otpadnih voda mnoge industrije nastoje realizirati sustav recikliranja kupelji odnosno ponovno korištenje vode u tehnološkom procesu. Da bi se ovakav sustav mogao realizirati u bojadisanju nužna je analiza svih faza tehnološkog procesa. Prema novijim literaturnim saznanjima niti jedna metoda ne daje potpuno rješenje obezbojavanja otpadnih voda. U ovom radu preliminarno je ispitana primjenjivost i ekološka opravdanost postupaka pročišćavanja: 1. Kemijske metode i 2. fizikalno-kemijske metode s bojilima različitih kemijskuh konstitucija. Određen je stupanj obezbojavanja, KPK, TOC, i kolilčina zaostalog ćeljeza (kod kemijskih metoda) kao potvrda izabranih metoda. U magistarskom radu dijelomično je obrađen problem bojadisanja iz reciklirane kupelji. Izabrana su reaktivna bojila trgovačke grupe Bezaktiva. Određivanjem stupnja iscrpljena i kemisjki vezanog bojila, te koeficijenta difuzije (D) potvrđeno je da bifunkcionalno bojilo manje onečišćuje vodu. Po završetku procesa bojadisanja pročišćavanje otpadnih voda provedeno je koagulacijom/flokulacijom + adsorpcijom na aktivnom ugljenu. Mjerenjem specifične vodljivosti i određivanjem ekoliških parametara, KPK i TOC, potvrđeno je da pročišćena voda odgovara početnim uvjetima. Specifična voldjivost vode nakon prčišćavanja po završetku procesa bojadisanja pripisuje se prisustvu elektrolita (NaCl). Određena je funkcijska ovisnost koncentracije i specifične vodljivosti elektrolita c=f(k) prema kojoj je određena količina elektrolita zaostalog u kupleji nakon pročišćavanja i izračunata količina elektolita potrebne za ponovljeni proces bojadisanja. U prvom procesu bojadisanja i kod bojadisanja iz reciklirane kupelji dobiven je isti stupanj iscrpljenja i fiksiranja bojila što potvrđuje ispravnost pristupa problemu.

recikliranje vode; bojadisanje; reaktivna bojila; pamuk; KPK; TOC; specifična vodljivost

nije evidentirano