Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 132886

Vrijeme ženidbe i ritam poroda: (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća)


Vrijeme ženidbe i ritam poroda: (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb ; Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2000 (monografija)


Naslov
Vrijeme ženidbe i ritam poroda: (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća)
(Marriage Patterns and the Family Reproduction Process: (Dubrovnik and Vicinity from the Seventeenth to the Nineteenth Century))

Urednik/ci
Vekarić, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku

Grad
Zagreb ; Dubrovnik

Godina
2000

Stranica
174

ISBN
953-154-371-2

Ključne riječi
vrijeme ženidbe; srodstvo; trajanje braka; porod; začeće; smrtnost
(wedding time; consanguinity; marital duration; birth; conception; mortality)

Sažetak
Sustav odnosa u obitelji i njezin nastup prema okolini podređen je temeljnom cilju: opstanku i produžetku vrste. Svaka obitelj pojedinačno stvara svoju kućnu strategiju koja će, ovisno o nizu specifičnih činitelja, uvjetovati vrijeme ženidbe, izbor partnera, broj poroda, tempo rađanja. Skup tih pojedinačnih obiteljskih strategija tvorit će sustav društvene strategije opstanka, strategije koja će se očitovati i na mikro i na makro razini. Najvažniji činitelji koji utječu na obiteljsku strategiju su, uz biološke odrednice (početak i kraj fertilnog razdoblja, sterilitet, pojava blizanaca), način na koji se ostvaruje egzistencija (vrsta gospodarske aktivnosti) te niz vanjskih činitelja koji stalno utječu na obitelj i ne ovise o njezinoj volji. Uzroci vanjskih čintelja su različiti, od kataklizme (rat, velika epidemija, velika glad) do manje vidljivih, ali kontinuiranih procesa koji utječu na oscilacije smrtnosti (primjerice, pad mortaliteta zbog uvođenja cjepiva). Utjecaj vanjskih činitelja najupečatljivije će se očitovati kroz demografske trendove. Negativni demografski trendovi poticat će razne obiteljske obrambene mjere (rana ženidba, žurna ponovna ženidba, veći broj poroda, brži tempo rađanja), dok će pozitivni trendovi olakšavati reprodukciju i, unoseći više standarde življenja, omogućavati veći prostor za promišljeno planiranje obitelji (niža stopa smrtnosti uopće, a posebno rodilja i dojenčadi, utjecat će na odgađanje ženidbe, prorjeđivanje tempa rađanja, manji broj poroda). Svaka se obitelj pojedinačno snalazi i donosi odluke ovisno o činiteljima koji u tom trenutku na nju presudno djeluju. Osim izbora vlastitog puta, izbora specifičnog koraka koji će olakšati ostvarenje temeljnog cilja (rana ili kasna ženidba, kontrola rađanja) na raspolaganju su joj i mehanizmi koji su, zbog velikog značenja, postali sastavnim dijelom društvene strategije opstanka, pa su postali zakon (primjerice, institucija braka, bračne zapreke), ili su se kao intuitivni obrambeni mehanizam uobličili kroz običaj (primjerice, levirat, pokusni brak). Utjecaj načina ostvarenja egzistencije ponekad je izravan. Na selu se, primjerice, izoštrenije diferenciraju razdoblja rada i dokolice, pa sezonsko kretanje začeća i sezonsko kretanje vjenčanja više oscilira nego u gradskoj obitelji. No, taj utjecaj najviše dolazi do izražaja posredno, kroz tip obiteljske strukture koji će se kao najpogodniji razviti u danim gospodarskim prilikama. Dakako, na tip obiteljske strukture utječe i tradicija, no njezin je utjecaj kronološki kasniji, jer se tradicija stvara upravo na temelju potreba koje proistječu iz načina ostvarenja egzistencije. U brdskim selima, gdje su temelji gospodarske aktivnosti stočarstvo i ratarstvo, težit će se višestrukim obiteljima jer one osiguravaju dovoljno radne snage da obiteljski subjekt opstane. Na otocima, gdje su uz ratarstvo, važne gospodarske aktivnosti ribarstvo i pomorstvo, zadružna obitelj neće biti stimulativna za njezine članove, jer se prihod često ostvaruje izvan obiteljskog bića. Ta činjenica djelovat će divergnetno i što brže rješavanje računa kroz diobu bit će prihvatljiviji oblik opstanka obitelji. Slično će biti i u gradskoj sredini, gdje prihodovanje najvećim dijelom ovisi o radu pojedinca (pomoćna zanimanja, obrtništvo, pomorstvo), a ne o vlasništvu. U rasponu od jednostavne obitelji do neodijeljene kuće (zadruge) razvit će se niz mješovitih tipova obiteljske strukture, koji će najčešće predstavljati kompromis između potreba i tradicije (pa će, primjerice, doseljenici sa sela po inerciji težiti višestrukoj obitelji, iako ona u novom okruženju više nije nužna, pa ni potrebna). O tipu obiteljske strukture ovisit će i obilježja reprodukcije. Tamo gdje prevladava inokosna obitelj češća će biti potreba za ranijom ženidbom, jer smrt roditelja čini obitelj nesposobnom za prihodovanje. Stoga će i smrt bračnog partnera utjecati na žurno ponovno stvaranje bračne zajednice. U složenim obiteljima gubitak člana nadoknadit će ostali ukućani. U tim obiteljima tzv. levirat (i u manjoj mjeri sororat) rješavat će zbrinjavanje potomstva i sprečavati osipanje imovine. U jednostavnim obiteljima ta je institucija nepotrebna, a nema potrebe ni za srodničkim brakovima. Staleške razlike doći će do izražaja i u vremenu ženidbe i u ritmu poroda. U vlasteoskom krugu sezona vjenčanja neće ovisiti o radovima. Zatvorenost kruga, smanjeni izbor potencijalnih partnera, povećavat će rizik utrnuća. Uzrokovat će velik broj srodničkih brakova. Važan dio obiteljske strategije bit će maksimalno korištenje ženina fertilnog razdoblja. To, doduše, neće biti cilj samo vlasteoske obitelji, no samo će ga ona moći ostvariti. Funkcija žene u vlasteoskoj obitelji gotovo da je svedena na reproduktivnu razinu, dočim u puku, bilo gradskom ili seoskom, uloga žene u privređivanju nije ništa manja od muškarčeve, bez obzira na izrazitu razliku u moći i obnašanju kućne vlasti. Vladika će se stoga udavati vrlo mlada, tempo poroda bit će brz, broj poroda velik. Vlastela će najviše poštovati crkvene zabrane i instituciju braka. Naspram idealiziranom poimanju obitelji i održavanju čvrstih moralnih normi stajat će raskalašeno predbračno razdoblje u kojemu će glavni akteri biti muškarci. Rubne skupine, gradsku sirotinju, pak, najteže će pogađati visok mortalitet uzrokovan slabom ishranom i neadekvatnim uvjetima života. Stoga će u nahodskim obiteljima broj poroda i tempo rađanja također biti vrlo velik, kao protuteža visokoj smrtnosti dojenčadi. Utjecaj na ritam poroda i vjenčanja imaju i običaji, tradicija. Nastanak mnogih obiteljskih običaja u izravnoj je vezi s reprodukcijom. Običaj nastaje kao obrambeni mehanizam, kao jedan od načina kojim će se neutralizirati negativni utjecaji vanjskih činitelja na reprodukciju. Običaj je reakcija na doživljeno, on je plod iskustva. Kako mu je potrebno vrijeme da se uspostavi, on kasni i namijenjen je budućem vremenu, kad se situacija ponovi. Dugotrajnost kao njegovo temeljno obilježje čini ga vitalnim ali neadaptabilnim, te u promijenjenim okolnostima postaje anakron. Tada umjesto da običaj služi cilju (reprodukciji), cilj se podređuje običaju. Velika dobna razlika između mladenaca u Konavlima je imala obrazloženje u zadružnom načinu života, pogodovala je tom tipu obiteljske strukture i organizacije. No, običaj kasne ženidbe zadržao se i među konavoskim doseljenicima u Dubrovniku, gdje veća dobna razlika nije pogodovala načinima ostvarivanja egzistencije i tipu gradske obiteljske strukture. Utjecaj običaja ipak je bio ograničen. Snaga reprodukcijskog motiva u čitavom sustavu obiteljske organizacije jača je od bilo kojeg drugog činitelja, osim od Thanatosa pred kojim je nemoćna. Anakroni običaj održat će se u stabilnim vremenima, kada usprkos ometanju nije presudan. Ako je, međutim, opasnost od vanjskih činitelja prešla neku kritičnu crtu, običaj će se odbaciti bez obzira na reakciju okoline. U vremenima krize povećat će se broj ekstremnih dobnih razlika među mladencima, mladenka će često biti mnogo starija od mladoženje. Uhodani sustav imat će sve više iskakanja, atipičnosti. Svim tipovima obiteljske strukture u Dubrovniku i njegovoj okolici zajedničko je da je muškarac u prosjeku stariji bračni partner. Muškarac će se češće i žurnije ponovno oženiti nego što će se žena udati. Smrt roditelja ubrzavat će ženidbu djece. Smrt majke više će ubrzavati ženidbu djece nego smrt oca. Smrt roditelja više će ubrzavati udaju kćeri nego ženidbu sina. U svim tipovima dubrovačkih obitelji ženidbena će dob opadati u kriznim a rasti u poletnim vremenima. Broj poroda bit će razmjeran stopi mortaliteta. Stoga će u doba krize rasti, a u doba pozitivnih demografskih trendova padati. U svim tipovima obitelji tempo rađanja bit će brži u roditelja koji su stariji stupili u brak (nadoknađivanje propuštenog), nego u onih koji su se vjenčali mladi (balansiranje s vremenom začeća). Svaka obitelj pojedinačno vodi, promišljeno ili intuitivno, svoju obiteljsku strategiju. Reprodukcijom se bori protiv smrti. Osnovna stanica društva, međutim, premalena je da bi uspjela podnijeti svaki udar na njezin opstanak. Stoga mnoge obitelji izumiru, pogođene epidemijom ili slučajnom smrću, zbog slabe sreće u porodu ili nepromišljanja vlastita reprodukcijskog modusa. Skup obitelji koji tvori određenu skupinu znatno je čvršći, on djeluje kao sustav. Sustav prepun izuzetaka, prepun različitosti, izuzetno adaptabilan. Stanovništvo stalno pulsira. Pritisnuto neprestanim vanjskim utjecajima, ono podnosi udarce i uvijek se poput spužve vraća, regenerira. Reagira na svaku promjenu društvene situacije i obrambenim mehanizmima putem lančanih reakcija neprekidno teži stvaranju ravnoteže. I uvijek je pronalazi, u nekom novom obliku prilagođenom vremenu svoga bivanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0101501
101109

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Nenad Vekarić (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Vrijeme ženidbe i ritam poroda: (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb ; Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2000 (monografija)
Vekarić, N. (ur.) (2000) Vrijeme ženidbe i ritam poroda: (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća). Zagreb ; Dubrovnik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
@book{book, editor = {Vekari\'{c}, N.}, year = {2000}, pages = {174}, keywords = {wedding time, consanguinity, marital duration, birth, conception, mortality}, isbn = {953-154-371-2}, title = {Marriage Patterns and the Family Reproduction Process: (Dubrovnik and Vicinity from the Seventeenth to the Nineteenth Century)}, keyword = {wedding time, consanguinity, marital duration, birth, conception, mortality}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku}, publisherplace = {Zagreb ; Dubrovnik} }