Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 132691

Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika


Tomić Brzac, Hrvojka; Pavlović, Draško; Halbauer, Mira; Despot, Marija; Medvedec, Mario; Radetić, Miljenko
Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika // Skup ....... ; u: Liječnički vjesnik 124 (2002) S3
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2002. str. 91-91 (poster, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika
(Papillary thyroid carcinoma in dialysis patients)

Autori
Tomić Brzac, Hrvojka ; Pavlović, Draško ; Halbauer, Mira ; Despot, Marija ; Medvedec, Mario ; Radetić, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Skup ....... ; u: Liječnički vjesnik 124 (2002) S3 / - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2002, 91-91

Skup
Skup

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, Xx.-xx.xx.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Papilarni karcinom ; štitnjača ; dijaliza
(Papillary carcinoma ; thyroid ; dialysis)

Sažetak
U radu je prikazano 7 dijaliziranih bolesnika u kojih je prilikom pregleda vrata ultrazvukom zbog sumnje na sekundarni hiperparatireoidizam slučajno nađen papilarni karcinom štitnjače (CAP). Radi se o 4 žene i 3 muškarca u dobi od 30-57 godina u vrijeme dijagnoze, liječenih hemodijalizom od 0-12 godina. Dva bolesnika imala su okultni CAP veličine do 0, 5 cm, a liječeni su operativno i supresivnom terapijom. U slijedeća 2 bolesnika nađen je CAP veličine 1, 5 cm. Jedna je bolesnica umrla prije operativnog zahvata zbog kalcifilaksije, a drugi bolesnik je liječen operativno. U jedne bolesnice nađen je multicentrični CAP i karcinom paratireoidne žlijezde, liječena je operativno i supresivnom terapijom, ali je nakon tri godine umrla zbog metastaze na mozgu. Dva bolesnika imala su CAP s metastazama na vratu i učinjena je totalna tireoidektomija s disekcijom vrata. Jedna je bolesnica bez recidiva već 8 godina, a u drugog bolesnika nađen je suspektan cističan limfni čvor s druge strane vrata i ostatno tkivo u ležištu štitnjače, zbog čega je potrebna radiojodna terapija. Ni jedan od naših bolesnika zbog različitih razloga nije liječen radijodom kako je uobičajeno. Zbog kronične renalne bolesti i većeg rizika radijacijskog opterećenja cijelog tijela potrebna je individualno procjenjena i maksimalno reducirana doza. U literaturi se preporuča 5 puta manja doza od uobičajene i dnevna hemodijaliza. Ovakvo liječenje trebalo bi primjeniti u rizičnijih bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0129011
0214202

Ustanove
Klinička bolnica "Sveti Duh",
Klinički bolnički centar Zagreb