hrvatski

Reorganizacija izgovora prilikom fiksiranog zagriza

Metodom ometanja prirodnog izgovora dobiveni su vrijedni i zanimljivi podaci o svojstvima izgovornog motoričkog programa. Odrasli govornici normalnog govornog statusa općenito pokazuju hitru adaptaciju na uvjete ometanja izgovora te ispoljavaju mogućnosti neposredne reorganizacije izgovornog motoričkog programa. Ti podaci o kompenzacijskim mogućnostima artikulacijskog aparata interpretirani su kao dokaz toga da su ciljevi u govornoj proizvodnji akustičke prirode te da se motorički programi mogu reorganizirati na principu “on-line” veza te da nije nužno potrebna senzorička povratna sprega u tom postupku. S druge strane neka su novija istraživanja otvorila pitanja o brzini i potpunosti kompenzacijskih mehanizama. No i pored toga ostaje činjenica da su mehanizmi proizvodnje govora vrlo adaptabilni. Pitanje mogućnosti reorganizacije izgovornog motoričkog programa u ovom je radu promatrano na primjeru izgovora s fiksiranim zagrizom. Petero je ispitanika slučajnim redoslijedom izgovaralo tri vokala (/i/, /a/, /u/), dva intervokalska okluziva (/ete/, /oko/) i dva intervokalna frikativa (/ese/, /eše/) u tri uvjeta ometanja izgovora: a) bez ometanja, b) sa širokim zagrizom (2,5 cm) i c) s uskim zagrizom (0,3 cm) te u dva uvjeta mogućnosti reorganizacije izgovornog motoričkog programa: a) izgovor bez mogućnosti uvježbavanja u uvjetu ometanja i b) izgovor nakon 5 minuta uvježbavanja izgovora za svaki uvjet ometanja. Akustički su signali kompjuterski obrađeni (CSL) te su izmjerene vrijednosti F1 i F2 za vokale i frekvencijski vrh za frikative te parametri trajanja vokala, frikativa te okluzije i eksplozije kod okluziva. Statističkom je obradom ustanovljena razlika u varijablama za različite uvjete fiksiranja izgovora i mogućnosti uvježbavanja reorganizacije motoričkog izgovornog programa.

ometanje izgovora; fiksirani zagriz; akustički parametri glasnika

nije evidentirano