hrvatski

Zašto odlazimo?

Istraživanje profesionalnog položaja mladih hrvatskih znanstvenika 1998. godine otvorilo je i pitanje znanstveničkog egzodusa, koje je prema mnijenju znanstvene i šire društvene javnosti, davno preraslo okvire normalne i poželjne socioprostorne pokretljivosti ove profesionalne grupacije. Analiza slobodnih odgovora na pitanje upućeno ispitanicima na kraju anketnog upitnika o tome što misle, bez obzira na osobne nakane, o odljevu istraživača u inozemstvo pokazala je svu kompleksnost veza društvenog okruženja i uže znanstvene zajednice s fenomenom znanstveničkog brain draina. Različiti aspekti odlaska znanstvenika iz zemlje nametnuli su se grupiranjem individualnih odgovora logikom njihova sadržaja. Tako možemo govoriti o emigracijskoj tradiciji, alokaciji resursa u smislu seljenja u prosperitetnija područja, kolanju (cirkulaciji) mozgova, niskom životnom i radno-istraživačkom standardu, ratnoj i poratnoj etiologiji, ali prije svega o neprimjerenom društvenom tretmanu znanosti te o hijerarhiziranom ustroju same znanstveno-istraživačke djelatnosti. Pritom je odnos starijih etabliranih znanstvenika prema mlađima, osobito u funkciji mentorstva, prenošenja znanja i iskustava, posebno naglašen.

mladi znanstvenici; brain drain; brain waste; potencijalni odljev; sklonost odlasku; društveni tretman znanosti

nije evidentirano