hrvatski

Triplex Confinium na Mercatorovoj karti s kraja 16. stoljeća

G. Mercator, vodeći europski kartograf s kraja 16. st., europskoj je političkoj i kulturnoj javnosti nastojao kartografski predočiti krupne političko-povijesne promjene u podučju hrvatskih zemalja tijekom 16. stoljeća na karti Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae Parte. Navedena je karta vrijedan povijesni izvor o navedenom prostoru. U skladu s onodobnim stručno-tehničkim dostignućima kartografije karta je suvremenom korisiniku predstavljala zrcalo tadašnjih znanja o prostoru Hrvatske, koja je Mercator nastojao i grafički predočiti. U tom svijetlu predočen je i prostor Triplex Confiniuma. Osobita je vrijednost Bleauovog izdanja Mercatorove karte iz 1630. godine na kojem je Mercatorovo prvobitno izdanje upotpunjeno prikazom granica. Obrada Mercatorove karte u ovom radu ponajprije će se temeljiti na kritičkoj obradi svojstava, elemenata te topografskog sadržaja Mercatorove karte, osobito u svijetlu povijesno-geografske okvirnice razdoblja u kojemu je karta nastala te o značenju te karte u kartografiranju tromeđe austrijsko-mletačko-turske velevlasti na hrvatskom povijesnom području. Pri tome je od osobitoga značenja istaknuti činjenicu kako se predočena politička tromeđa uglavnom poklapa s kopčom triju povijesno-geografskih cjelina Europe, i to sredozemne (jadranske), jugoistočne (dinarske) i srednjoeuropske (podunavske). Znakovit je tako stari atribut Knina, najvažnijeg grada u prostoru Tromeđe - clavis Croatiae. Složenu i višeslojnu eko-povijesnu strukturu zbiljnosti Triplex confiniuma Mercator je nastojao na karti hrvatskih zemalja "uhvatiti" u sasvim određenom povijesnom trenutku kako bi njegov prikaz poput svojevrsne "fotografije" tog povijesnog trenutka postao trajno svjedočanstvo i važan segment za usporedbu i analizu dugotrajnih povijesnih procesa. Metodološki je obrada Mercatorovog kartografskog prikaza Tromeđe utemeljena na modelima hrvatskih povjesničara kartografije (Marković, Kozličić, Magaš, Pandžić, Slukan), a poglavito u duhu Braudelovih promišljanja o povijesti, u kojima ovaj francuski povjesničar ističe važnost povijesnog kontinuuma svih političko-povijesnih i socio-povijesnih (eko-povijesnih!) događanja i procesa - geografske osnove.

Triplex Confinium; kartografija; Mercator

nije evidentirano

engleski

Triplex Confinium on the Mercator’ s Map from the End of the 16th Century

G. Mercator, vodeći europski kartograf s kraja 16. st., europskoj je političkoj i kulturnoj javnosti nastojao kartografski predočiti krupne političko-povijesne promjene u podučju hrvatskih zemalja tijekom 16. stoljeća na karti Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae Parte. Navedena je karta vrijedan povijesni izvor o navedenom prostoru. U skladu s onodobnim stručno-tehničkim dostignućima kartografije karta je suvremenom korisiniku predstavljala zrcalo tadašnjih znanja o prostoru Hrvatske, koja je Mercator nastojao i grafički predočiti. U tom svijetlu predočen je i prostor Triplex Confiniuma. Osobita je vrijednost Bleauovog izdanja Mercatorove karte iz 1630. godine na kojem je Mercatorovo prvobitno izdanje upotpunjeno prikazom granica. Obrada Mercatorove karte u ovom radu ponajprije će se temeljiti na kritičkoj obradi svojstava, elemenata te topografskog sadržaja Mercatorove karte, osobito u svijetlu povijesno-geografske okvirnice razdoblja u kojemu je karta nastala te o značenju te karte u kartografiranju tromeđe austrijsko-mletačko-turske velevlasti na hrvatskom povijesnom području. Pri tome je od osobitoga značenja istaknuti činjenicu kako se predočena politička tromeđa uglavnom poklapa s kopčom triju povijesno-geografskih cjelina Europe, i to sredozemne (jadranske), jugoistočne (dinarske) i srednjoeuropske (podunavske). Znakovit je tako stari atribut Knina, najvažnijeg grada u prostoru Tromeđe - clavis Croatiae. Složenu i višeslojnu eko-povijesnu strukturu zbiljnosti Triplex confiniuma Mercator je nastojao na karti hrvatskih zemalja "uhvatiti" u sasvim određenom povijesnom trenutku kako bi njegov prikaz poput svojevrsne "fotografije" tog povijesnog trenutka postao trajno svjedočanstvo i važan segment za usporedbu i analizu dugotrajnih povijesnih procesa. Metodološki je obrada Mercatorovog kartografskog prikaza Tromeđe utemeljena na modelima hrvatskih povjesničara kartografije (Marković, Kozličić, Magaš, Pandžić, Slukan), a poglavito u duhu Braudelovih promišljanja o povijesti, u kojima ovaj francuski povjesničar ističe važnost povijesnog kontinuuma svih političko-povijesnih i socio-povijesnih (eko-povijesnih!) događanja i procesa - geografske osnove.

Triplex Confinium; carthography; Mercator

nije evidentirano