hrvatski

Veličina stada te omjer rasplodnih ovaca i ovnova na obiteljskim farmama različitih područja Hrvatske

Cilj rada je utvrditi omjer rasplodnih ovaca i ovnova na obiteljskim gospodarstvima i sagledati njegove vrijednosti s obzirom na veličinu i plodnost stada u uzgojnim prilikama različitih područja Hrvatske. Podaci su prikupljeni na ukupno 39 ovčarskih farmi raspoređenih u tri područja: mediteransko, brdsko-planinsko kontinentalno i nizinsko kontinentalno. Broj rasplodnih ovaca u stadima iz različitih područja varirao je u širokom rasponu od 34 do 510. Najveći prosječni broj ovaca imale su farme iz nizinskog kontinentalnog područja (152 ovce), zatim slijede stada mediteranskog područja s prosječnom veličinom od 120 ovaca, dok su farme u brdsko-planinskom kontinentalnom području imale najmanji prosječan broj od 60 ovaca. Razlike između prosječnih veličina stada različitih područja statistički su značajne (p=0, 0017). Za omjer broja ovaca po jednom ovnu nisu utvrđene statistički značajne razlike (p=0, 1602) između stada s različitih područja. Uočljivo je da stada s prosječno većim brojem ovaca u nizinskom kontinentalnom području imaju veći omjer (40, 0 ovaca po ovnu) u odnosu na manja stada brdsko-planinskog područja (30, 7 ovaca po jednom ovnu). Omjer ojanjenih od pripuštenih ovaca u mediteranskom području bio je 0, 95 i statistički značajno (p<0, 0000) veći od ovaca u brdsko-planinskom kontinentalnom području (0, 88) i nizinskom kontinentalnom području (0, 92). Relativno dobar omjer ojanjenih od pripuštenih ovaca mogao bi se povezati s slobodnim načinom pripusta pri kojem postoji natjecanje mužjaka u stadu. Napredno ovčarenje podrazumijeva kontrolirani pripust pri kojem oplođenost određene skupine ovaca ovisi o samo jednom ovnu. Za uspjeh takvog načina pripusta, osim broja ovaca po ovnu, važno je strogo odabiranje ovnova s obzirom na više obilježja rasplodne sposobnosti.

Ovca; Veličina stada; Rasplodne ovce i ovnovi; Hrvatska

nije evidentirano