hrvatski

Zeleni sustav grada Siska

Grad možemo promatrati kao jedan od najsloženijih sustava, koji čine brojni podsustavi. Stoga se i planiranje grada smatra usmjeravanjem razvoja sustava. Prema općoj teoriji sustava, sustav je sređena cjelina koju čine njegovi elementi povezani na određeni način, a njihovim međusobnim djelovanjem postižu se određeni ciljevi funkcioniranja sustava. Zeleni sustav je podsustav sustava grada. Njega čine sve otvorene površine grada i njegovog ruba. Budući da su otvoreni prostori grada mozaičan sklop prilično različitih kategorija, kao npr. poljoprivredne, parkovne i prirodne površine, postavlja se pitanje je li uopće moguće, zbog njihove tako velike raznolikosti, govoriti o nekoj sastavljenoj cjelini &#8211 ; ; sustavu zelenila. Zelenilo grada može djelovati kao cjelina različitih struktura i mora zadovoljavati socijalne i funkcionalne interese građana. ˝Različite funkcije gradskoga zelenila diktiraju njegovu strukturnu raznolikost. Međusobni odnos različtih jedinica sustava može biti funkcionalne i strukturne naravi i njihova kombinacija. Gledajući to kroz odnos grad &#8211 ; ; otvoreni prostor, najveća suovisnost proizlazi iz složenosti i suprotnosti građenog i prirodnog. Stoga otvoreni (prirodni prostori) utječu na strukturu grada i njegovu percepciju te pridonose složenosti njegove građe. U drugom redu taj sustavski odnos (grad &#8211 ; ; otvoreni prostor) projicira se i na temelju zadovoljavanja svih društvenih potreba grada. To je socio-funkcionalno poimanje grada gdje se mogu zadovoljiti sve čovjekove potrebe stanovanja. Sve ostale jedinice zelenih površina nastale su isključivo radi zadovoljenja ljudskih potreba. Upravo ta funkcionalna ovisnost, a ne njihova raznolikost, daje glavnu osnovu sustavskoga značenja na relaciji od zelenila do grada. Takvo opredjeljenje proizlazi iz dviju crta koje prate objekte otvorenog prostora (tipologiju): &#9658 ; ; Prva se pokazuje u strukturnom značenju tih objekata koji su redovito djelomična projekcija društvenoga djelovanja, zbog čega su i prepoznatljivi &#9658 ; ; Druga se pokazuje u prostornom razmještaju tih objekata koji su optimalni samo u blizini gusto naseljenih stambenih jedinica Takvo se stajalište do danas još nije u cjelini uvriježilo, a ono treba da postane jedna od misli vodilja planerske teorije u budućnosti˝ (Aničić, 1996., str. 92). Na toj teorijskoj osnovi trebala bi se temeljiti izrada zelenog sustava grada Siska, stvarajući odgovarajuću podlogu za nove planerske aktivnosti. Cilj rada se temelji na određivanju tipologije zelenih površina grada Siska na kojoj će se nakon odgovarajućih analiza izraditi koncept zelenog sustava. Pošto su određeni potencijali pojedinih dijelova sustava, te razrađena njihova mogućnost povezivanja u sustav dan je prijedlog usaglašavanja projekcije urbanog razvoja s opredjeljenjem zelenog sustava.

zeleni sustav; strukturna raznolikost; tipologija zelenih površina; Sisak

nije evidentirano