Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 130559

Općina i župa Drnje, Povijesno-geografska monografija


Petrić, Hrvoje
Općina i župa Drnje, Povijesno-geografska monografija, Drnje: Meridijani (Nakladna kuća dr. Feletar), 2000 (monografija)


Naslov
Općina i župa Drnje, Povijesno-geografska monografija
(Parish Drnje)

Autori
Petrić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Meridijani (Nakladna kuća dr. Feletar)

Grad
Drnje

Godina
2000

Stranica
212

ISBN
953-6235-65-x

Ključne riječi
Drnje; povijest
(Drnje; history)

Sažetak
Drnjanska Podravina, odnosno općina i župa Drnje obuhvaća naselja Botovo, Drnje i Torčec i u makrogeografskom smislu ima vrlo povoljan tranzitni položaj na kontaktu Hrvatske i Mađarske. Za ovu općinu (i župu) važan je položaj u blizini grada Koprivnice koji ima znatni utjecaj na razvitak ovog područja u pozitivnom (utjecaj na gospodarski razvoj), ali i u negativnom smislu (smanjivanje broja stanovnika i centralnih funkcija). Svi prirodni elementi i procesi dolaze i djeluju kompleksno uzajamno jedni na druge, a međusobno su povezani. Geografski položaj uz geomorfološke značajke na širem području odražava se u klimi: u padalinama, temperaturnim odnosima i vjetrovima. Današnji odnosi rezultat su mlađeg razvoja, naročito iz pleistocena i starijeg holocena. U današnjim prilikama ogledaju se posljedice tih procesa. Pleistocene tekućice kao i vrlo mlada tektonska aktivnost uz stalnu dominaciju fluvijalnih procesa djelovali su na geomorfološke karakteristike ovog kraja. Ranije je bilo naglašeno negativno djelovanje nereguliranih vodenih tokova i poplava za visokih vodostaja. U vegetacijskom pokrovu ovo su područje izvorno pokrivale šume, a danas je vegetacijski pokrov utjecajem čovjeka u cijelosti izmijenjen. U novije vrijeme je nužno veću pozornost posvetiti zaštiti čovjekova okoliša. Razvoj naseljenosti na ovom prostoru počinje u neolitu (mlađem kamenom dobu), a nastavlja se preko antike i srednjovjekovlja do novog vijeka i današnjih dana. Pri tome možemo pratiti brojne kontinuitete, ali i diskontinuitete. Krajem srednjovjekovlja je Torčec bio u sastavu Rasinjskog vlastelinstva, a Drnje je bilo dio Koprivničko-đurđevačko-prodavićkog vlastelinstva. To i ne bi bilo toliko važno za istaknuti da se kasnije nije odrazilo na promjene društvenog razvitka i razilaženja ovog prostora u dva relativno raznolika procesa stvaranja društvenih struktura. Rasinjsko je vlastelinstvo zadržalo kontinuitet do sredine 19. stoljeća. Jedno vrijeme je iz njenog sastava izdvojeno novo Kuzminsko vlastelinstvo koje je kroz neko vrijeme vraćeno u sastav matičnog vlastelinstva. Tamo je došlo da razvoja kasnofeudalnih struktura. Stanovnici Torčeca i novoosnovanog Botova su imali slobodnjački status na vlastelinstvu kao banderijalci, a njihov položaj se ponešto razlikovao od ostalih zavisnih seljaka. Na drugoj strani Koprivničko-đurđevačko-prodavičko vlastelinstvo je pripavši vladaru postalo jedan od zametaka Vojne krajine, pa je Drnje koje je bilo u njegovom sastavu dijelilo sudbinu vlastelinstva. Jedno od najtežih razdoblja za ovaj prostor i ovdašnje stanovnike je period 16. i 17. stoljeća kada dolazi do brojnih negativnih društvenih i demografskih promjena te migracijskih valova izazvanih osmanlijskim prodorima. U Drnju je bila organizirana protuosmanlijska utvrda koja je osiguravala kontinuitet naseljenosti i jezgru relativno sigurnijeg područja. Čitav kraj je proživljavao pozitivne i negativne utjecaje tromeđe Osmanlijskog Carstva, Vojne krajine i civilnog dijela Hrvatske. To je bio prostor vrlo žive komunikacije gdje su se ispreplitala tri smjera utjecaja na ovdašnje stanovništvo i prostor. U 18. stoljeću dolazi do gospodarskog i demografskog uspona prvenstveno Drnja, a pomalo Torčeca i nešto manje Botova. Pri tome su presudnu ulogu imali utjecaji prirodne okoline, osobito rijeke Drave koja je bila glavna komunikacijska osnova i jedan od temelja za razvoj ovog područja. Drava je imala i presudnu negativnu ulogu. Tijekom 20-tih godina 19. stoljeće njezin je utjecaj bio toliki da je jedan veliki dio stanovništva Drnja (ali i Botova) morao biti iseljen (najviše u Prekodravlje - u novoosnovana sela Gola i Gotalovo, ali i u susjedana sela u okolici Drnja). Drnje je izgubilo čitav niz centralnih funkcija (vojne, upravne, prosvjetne, gospodarske itd.) koje najviše preuzimaju susjedni Peteranec i Koprivnica. Proces stagnacije se odrazio ne samo na društvene, demografske i gospodarske promjene nego i na svakodnevni život stanovništva. Do oporavka je došlo tek pred kraj 19. i početkom 20. stoljeća. U društvenom razvoju je prostor Drnjanske Podravine izjednačen tek nakon razvojačenja 1871. godine. Godine 1898. je utemeljena općina Drnje (izdvajanjem iz sastava općine Peteranec), a nakon priključivanja Torčeca i Botova (prije u sastavu općine Đelekovec) početkom 20. stoljeća čitav prostor današnje općine i župe Drnje ima približno ujednačen razvitak kroz prvi svjetski rat, međuratni period, preko drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja sve do današnjih dana. Značajnu ulogu na razvoj ovog kraja je imalo prosvjetno djelovanje, koje u Drnju ima kontinuitet od prve polovice 17. stoljeća. Školstvo je imalo veliku ulogu kroz opismenjavanje stanovništva, a kroz njegov sustav su u sela prodirale brojne inovacije koje su imale jednu od ključnih ulog u procesu modernizacije pogotovo od druge polovice 19. stoljeća do današnjice. Na osnovi pretežito neobjavljene građe te manjim dijelom korištenjem objavljenih rezultata istraživanja autor je napravio prikaz razvoja starih srednjovjekovnih podravskih župa u Drnju i Torčecu, (sa podacima o župama u Peterancu, Strugi i Đelekovcu), koje su se nalazile sjeverno i istočno od Koprivnice. Te su župe nestale u vrijeme protuosmanlijskih ratova. U prvoj polovici 17. stoljeća je na prostoru spomenutih nestalih župa obnovljena župa Drnje, jedna od najvećih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. U selima Torčec, Sigetec i Peteranec su u prvoj polovici 17. stoljeća postojale kapele, a od 1671. godine izgrađena je i kapela u Hlebinama. Te kapele su bile u sastavu župe Drnje do 1789. godine kada dolazi do osnivanja novih župa u Sigecu i Hlebinama, te obnove župe u Peterancu. Kasnije se iz sastava župe Drnje izdvaja selo Gola u kojem je utemeljena nova župa. Vitalne promjene na ovom su se prostoru zbile u nekoliko posljednjih desetljeća. One su gotovo posve rastočile tradicionalnu autarkičnu agrarnu strukturu. Formirani su novi odnosi u gospodarenju i načinu svakodnevnog života donoseći niz pozitivnih, ali i negativnih komponenti. Očito je da ove promjene ne možemo zaustaviti, ali usprkos snažnog procesa senilizacije stanovništva, ali i emigracije, u naseljima općine i župe Drnje još uvijek ima dovoljno snage da se elementi razvoja usmjere uspješnijim i stabilnijim putem, a u suvremenim odnosima su posebno izraženi procesi deagrarizacije i industrijalizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Hrvoje Petrić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Petrić, Hrvoje
Općina i župa Drnje, Povijesno-geografska monografija, Drnje: Meridijani (Nakladna kuća dr. Feletar), 2000 (monografija)
Petrić, H. (2000) Općina i župa Drnje, Povijesno-geografska monografija. Drnje, Meridijani (Nakladna kuća dr. Feletar).
@book{book, author = {Petri\'{c}, H.}, year = {2000}, pages = {212}, keywords = {Drnje, history}, isbn = {953-6235-65-x}, title = {Parish Drnje}, keyword = {Drnje, history}, publisher = {Meridijani (Nakladna ku\'{c}a dr. Feletar)}, publisherplace = {Drnje} }