Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 129919

Revitalizacija degradiranoga ekosustava nakon sušenja hrasta lužnjaka-primjer šume Kalje


Anić, Igor; Oršanić, Milan; Detelić, Matija
Revitalizacija degradiranoga ekosustava nakon sušenja hrasta lužnjaka-primjer šume Kalje // Šumarski list, 126 (2002), 11-12; 575-587 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Revitalizacija degradiranoga ekosustava nakon sušenja hrasta lužnjaka-primjer šume Kalje
(Revitalization of degraded forest ecosystem after dieback of pedunculate oak-a case study in the Kalje forest)

Autori
Anić, Igor ; Oršanić, Milan ; Detelić, Matija

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 126 (2002), 11-12; 575-587

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Quercus robur L.; Fraxinus angustifolia Vahl; sušenje; pionirske vrste drveća; degradacija ekosustava; revitalizacija staništa
(: Quercus robur L.; Fraxinus angustilfolia Vahl; dieback; pioneer tree species; ecosystem degradation; site revitalization)

Sažetak
Istraživana je struktura sastojina koje su nastale na degradiranome staništu nakon katastrofalnoga sušenja sastojina hrasta lužnjaka u razdoblju 1983 &#8211 ; 1986. godine u šumi Kalje. Uspoređeni su rezultati istraživanja iz 1986. i 1999. godine. Utvrđeno je kako je sa šumskouzgojnoga gledišta sanacija obavljena uspješno. Današnje su sastojine mladici poljskoga jasena s primjesama crne johe i ostalih vrsta (vrba, brijest, vez, topola, žestilj, obični grab, klen, divlja kruška). Sastojine su suvisle, vitalne, s dovoljnim brojem biljaka po jedinici površine. Poljski jasen se na istraženim primjerima pokazuje kao najpogodnija vrsta za sanaciju posljedica sušenja i postupnu revitalizaciju degradiranih staništa Posavine. Udjelom u smjesi, visinama i vitalnošću dominira nad ostalim vrstama. Hrast lužnjak u ovim stanišnim uvjetima nema značajniju ulogu u strukturi sastojina. Pojavljuje se pod sklopom poljskoga jasena, u razvojnim stadijima ponika i pomlatka. Istraživanje potvrđuje spoznaju o neadekvatnosti degradiranoga staništa za ovu vrstu drveća. S druge strane, prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka pod zastorom pionirskih vrsta ukazuje na postupnu revitalizaciju staništa i dugoročno prijelazni karakter ovih sastojina. Udio crne johe u promatranom se razdoblju smanjio. Ostale vrste popunjavaju praznine u sklopu sastojina i povećavaju njihovu biološku raznolikost. Rezultati istraživanja potvrđuju kako pionirske vrste drveća trebaju dominirati u šumskouzgojnim postupcima sanacije prilikom intenzivnoga sušenja (više od trećine volumena) i nagle degradacije staništa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0068103

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Forestry Abstracts
  • Agricola
  • Pascal
  • Geobase