hrvatski

Pragmatički poremećaj kod djece

Ovim istraživanjem pokušalo se dokazati da se pragmatičke poteškoće mogu uspješno dijagnosticirati od strane osoba koje su u dužem kontaktu s ispitanikom i to uz pomoć Liste za procjenu dječje komunikacije (Children˙s Communication Checklist) koju je izradila Bishop na osnovu ispitivanja djece s posebnim jezičnim teškoćama. U istraživanju smo kod četiri ispitanika dobili rezultate koji upućuju na određene pragmatičke poteškoće. Iako se ova lista ne može koristiti kao sredstvo za dijagnosticiranje, ipak može biti koristan smjerokaz za daljnja ispitivanja. Zadnjih deset godina pragmatika je postala jako važna tema u logopediji, međutim mnogo je nejasnoća o tome koje se poteškoće mogu okarakterizirati kao pragmatičke i koliko su one bitne logopedima. Postavlja se također problem određivanja radi li se primarno o lingvističkim, kognitivnim, socijalnim ili emocionalnim problemima, odnosno pitanje postoji li uopće pragmatički poremećaj ili se radi o manifestacijama drugih poznatih poremećaja kao što je autizam. Bitno je istaknuti potrebu poznavanja složenih pravila koja djeca usvajaju kako bi se mogla uspješno služiti jezikom u svim situacijama. Također je potrebno što više obratiti pažnju na pragmatiku u kliničkoj praksi kako bi se kreirali novi mjerni instrumenti koji će olakšati dijagnosticiranje i otvorio put novim rehabilitacijskim postupcima koji će unaprijeđivati interpersonalnu komunikaciju osoba s razvojnim jezično-govornim poremećajem.

pragmatika; rani komunikacijski razvoj; dijagnostički kriteriji

nije evidentirano