hrvatski

Sondažna istraživanja utvrđenja mostarskog mosta

U prvim arhivskim dokumentima desna obala današnjeg Mostara spominje se kao Cimovski grad, Cimski grad u Večeriću, bez spomena mosta. Lijeva se navodi kao Nebojša u distriktu Većeriću 1444., kao Nebojša 1448., a nakon 1452. godine obje se spominju redovito kao jedan od gradova (kula) na mostu. Posve je jasno da je most vrlo važna građevina koja se, kada je izgrađena navodi u svim dokumentima koji spominju kule na Neretvi. Zato se može zaključitida prije 1452. most i nije bio sagrađen. Tome u prilog govori smještaj i konstrukcijsko rješenje prvog visećeg mosta čiji su ostaci pronađeni pri arheološkim istražnim radovima, a o čemu sam već pisao. Čini se da je uporište mosta na lijevoj obali dograđeno naknadno ekscentrično na pravilni, simetrični poligonalni kaštel. Ono je izvedeno svega desetak godina nakon izgradnje utvrda te je zidano na vrlo sličan način s upotrebom istog načina postavljanja skele. Na desnoj obali zidovi na koje se oslanjao most isto tako nisu zidarski povezani s Halebijom. Kule Halebija i Tara sa njezinim kaštelom izgrađene su od velikaša Radingosta četrdesetih godina 15. stoljeća. Kule i naselja uz njih s lijeve i desne strane Neretve najvjerojatnije nisu u prvoj fazi izgradnje bile spojene mostom. Postoji mogućnost da su se u početku tereti na tom ždrijelu (klancu) prenosili sistemom "žičare" između nasuprotnih kula. No, vrlo brzo izgrađen je drveni most koji je imao središnji viseći dio. Iako je bio nesiguran za prelazak potrajao je gotovo stoljeće, do veličanstvenog graditeljskog podviga izgradnje jednolučnog kamenog mosta na rasponu od 28, 6 m. Drveni viseći most bio je na koti 53, 20 m n/v, dakle iznad nivoa visokih voda koji na ovom ždrijelu iznosi 50, 70 m n/v. Most graditelja Hajrudina vinuo se do visine dna svoda u tjemenu na 58, 82 m n/v, te hodne plohe na 60, 00 m n/v. Time je on stoljećima bio siguran prijelaz preko nemirne i čudljive Neretve, čak iznad i onih katastrofalnih vodostaja od 53, 50 m n/v zabilježenih 1860. godine. Kako bi smanjio raspon, koji je kod drvenog mosta iznosio 35 metara, na novi od 28, 60 metara, Hajrudin je izveo nove zidove upornjake, koso postavljene u odnosu na uzdužnu os mosta. Postojeće zidove i kule kaštela iskoristio je, djelomično ih nasuo te se na njih oslonio. Prilaz novom mostu izveden je nad ranijim prilazom. Podignuti su bočni zidovi prilaza mostu, te je između njih izveden zemljani nasip. Na njemu je u debelom sloju crvenice i vapna postavljena kamena kaldrma. O gradnji mosta malo se zna. Zapisana su samo sjećanja i legende, ime i djelo velikog graditelja Hajrudina. Čak i danas kad su povađeni dijelovi iz Neretve i ispitani svi sastavni dijelovi mosta, ostaje zagonetka kako je izvedena skela, prevezen kamen s jedne na drugu obalu, kako je skela izdržala dugi period gradnje, i bezbroj drugih &#61618 ; ; sitnih&#61618 ; ; graditeljskih problema, s kojima se i danas uz korištenje najmodernijih tehnologija susrećemo. To govori o snazi graditelja, njegovoj zamisli, neponovljivoj i nezabilježenoj ali ostvarenoj u djelu koje bez sumnje spada u najveća graditeljska ostvarenja svoga doba. Nakon provedenih opsežnih ali još uvijek nedovršenih istražnih radova te analizom arhivskih dokumenata razvoj lokaliteta možemo podijeliti u nekoliko razvojnih etapa. - oko 1444. godine postoje kule na obje strane Neretve. Na desnoj obali samostojeća polukružna kula Halebija a na lijevoj polukružna kula Tara sa šesterokutnim kaštelom. - prije 1452. izgrađen je prvi drveni most koji je povezao utvrde. Most je bio drveni s dva konzolno istaknuta dijela i središnjim koji je bio "viseći". Za oslanjanje tog mosta na lijevoj obali izgrađena je polukružna, nesimetrična dogradnja kaštela, a na desnoj trapezasto proširenje platoa kule Halebija sa zidovima upornjacima mosta. - između 1452. i 1566. na desnoj obali kula Halebija ojačana je predziđem s ophodnim hodnikom i kruništem. Kula je povišena drvenim kruništem. Tara je u istom periodu povišena, unutar kaštela izgrađena je zgrada koja je služila za smještaj posade. Godine 1522. podignut je i Sultan Selimov mesdžid, manja džamija za posadu utvrde. Utvrđen je jugozapadni ugao utvrde, podignuta je kula Herceguša. - 1566. dovršena je izgradnja mosta graditelja Hajrudina. Izgrađeni su istaknuti bočni zidovi upornjaci koji su smanjili raspon mosta te je izgrađen jednolučni kameni most. Nad novim ulaznim vratima u utvrdu izvedena je drvena stražarnica-"čardak". Takva stražarnica postojala je i nad vratima kaštela lijeve obale. - između 1566. i 1690. ojačani su bočni zidovi kaštela dozidavanjem iznutra paralelnog odmaknutog zida te ispunom međuprostora zemljom. Kule su višekratno pregrađivane. Kula Tara je još jednom povišena te joj je na vrhu izvedeno novo kameno krunište. Halebija je isto tako povišena te je na njoj izgrađeno novo krunište s merlima i puškarnicama. Između 1680.-1695. kapetan Halebija, po kojem je dobila ime, pregradio ju je u pokrivenu karaulu. Povisio ju je te je otvorio niz prozora stvarajući na posljednjim etažama kule stambeni prostor za posadu. - između 1690. i 1878. izvršene su manje pregradnje na pročeljima bez novih značajnih gradnji. Kula Halebija je u periodu 1714.-1716. postala tamnica u nižim etažama. U višim etažama vršene su pregradnje pročelja otvaranjem novih otvora. Obilazni hodnik predziđa povišen je kao rampa do sjevernih vrata, pritom je podignut i novi prsobran. - izgradnje s konca 19. i 20. stoljeća ; na desnoj obali zgrada ribarnice. Na lijevoj obali uz most manja magaza, mesdžid je iznova podignut na ranijim temeljnim zidovima. Između mesdžida i Tare podignut je novi stambeno-poslovni objekt.

Stari most ; Mostar ; arheologija ; kule

nije evidentirano