hrvatski

Hidrogeološki katastar kao dio geografskog informacijskog sustava

Pojam � GIS� (Geografski informacijski sustav) ima velik broj interpretacija kada se radi o stvarnom životu, ali svaka od njih pretpostavlja praktičnu upotrebu informacija unutar određenog sustava. Hidrogeološki informacijski sustav razvijen je u nas prije dvadeset godina, a modificirao se u poseban tip GIS-a - HGGIS (Hidrogeološki geografski informacijski sustav) u posljednjih pet godina. Razlika između današnjeg sustava i dosadašnjih sustava iste namjene postoji samo u alatu (softveru), dok su sadržaj i namjena sustava praktički isti. Katastar hidrogeoloških objekata i podataka je doživio promjene u posljednjih nekoliko godina i to u informatičkom smislu. Nakon što je izrađeno softversko rješenje za EGPV bazu znanja, krenulo se korak dalje i s katastrom. Novi, moderni pristup podrazumijeva organizaciju podataka u sklopu relacijskih baza podataka gdje su zapisi o hidrogeološkim objektima posebno pripremljeni za dalju manipulaciju unutar ili izvan GIS aplikacija. Hidrogeološka baza podataka je razvijena pomoću programskog paketa dBASE 5 for Windows. Grafička baza podataka u HGGIS-u sastoji se ponajprije iz topografskih podloga točnosti digitalizacije 1:25000 do 1:50000 (iznimno na državnoj razini gdje je točnost 1:100000 do 1:300000). Ove podloge uključuju izolinije terena, rijeke, jezera i druge vodne pojave i objekte, ceste i pruge s pripadnim objektima, gradove, državnu granicu, granice županija i općina. Osim topografskih podloga, HGGIS-a sačinjavaju i raznolike tematske specijalističke karte: hidrogeološka, geološka, tektonska, karta zaštitnih zona, karta mogućih lokacija komunalnog otpada i dr. Hidrogeološki katastar odnosno baza hidrogeoloških podataka predstavlja najbitniji dio HGGIS-a i to iz nekoliko razloga. Prvo, EGPV baza znanja je nastala sintetiziranjem znanja i mnogobrojnih podataka o hidrogeološkim objektima i pojavama koji se nalaze u hidrogeološkom katastru. Drugo, na osnovi iskustva se može reći da su najčešće traženi podaci za pojedinačne objekte preuzeti upravo iz katastra te je vjerodostojnost i ažurnost takovih podataka od neprocjenjive važnosti za bilo kakve dalje analize. Treće, upravo rad na hidrogeološkom katastru interesno interesno je povezao tri različite institucije: � Hrvatske vode� , Državni hidrometeorološki zavod i Rudarsko-geološko-naftni fakultet. Iz navedenog primjera o zajedničkom interesu i radu na kreiranju i usavršavanju hidrogeološkog katastra može se zaključiti da je u primjeni bilo kojeg vida GIS tehnologije najbitniji čimbenik međudisciplinarna suradnja i razmjena informacija na svim razinama upravljanja i gospodarenja prirodnim i ljudskim radom ostvarenim resursima.

GIS; EGPV; hidrogeološki katastar; baza podataka

nije evidentirano