Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 128828

Toksični učinak mikotoksina plijesni roda fusarium koje se nalaze na pšenu u Republici Hrvatskoj


Peraica, Maja; Domijan, Ana-Marija; Jurjević, Željko; Cvjetković, Bogdan
Toksični učinak mikotoksina plijesni roda fusarium koje se nalaze na pšenu u Republici Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite, 3 (2003), 5; 315-319 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Toksični učinak mikotoksina plijesni roda fusarium koje se nalaze na pšenu u Republici Hrvatskoj
(Toxic effect of moulds detected on wheat in the Republic of Croatia)

Autori
Peraica, Maja ; Domijan, Ana-Marija ; Jurjević, Željko ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 3 (2003), 5; 315-319

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Mikotoksini; plijesni; trihoteceni; zearalenon; beauvericin; moniliformin; fuzarična kiselina
(Mycotoxins; moulds; trichotecenes; zearalenon; beauvericin; moniliformin; fuzaric acid)

Sažetak
Mikotoksini su sekundarni metaboliti gljiva, koji se, naročito u žitaricama, mogu naći u svim klimatskim zonama. Mikoflora na zrnu žitarica može se podijeliti u tri skupine: a) plijesni sa polja, b) skladišne plijesni i c) plijesni uznapredovalog kvarenja. Nije poznato zbog čega gljive proizvode mikotoksine, no primijećeno je da je učestalost nalaza kao i koncentracija mikotoksina veća kad se gljive nalaze u nepovoljnim uvjetima vlage i temperature. Saznanja o mikotoksinima su relativno novijeg datuma, jer se djelovanje mikotoksina počelo intenzivnije proučavati tek šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je izoliran aflatoksin, toksin s izrazitim hepatotoksičnim i karcinogenim svojstvima. Mikotoksini su spojevi različitih kemijskih struktura a osim toksičnog, mogu imati mutageno, karcinogeno i genotoksično djelovanje. Oboljenja nastala zbog toksičnog djelovanja mikotoksina nazivaju se mikotoksikoze. Bilo koji organ ljudskog organizma može biti ciljni organ djelovanja mikotoksina. Djelovanje mikotoksina ispituje na različitim pokusnim životinjama, a mikotoksikoze se najčešće javljaju u životinja u uzgoju, no prema rezultatima na životinjama ne može se uvijek predvidjeti kakav će biti učinak mikotoksina na ljude. Za već spomenute aflatoksine dokazano je na pokusnim životinjama da je ciljni organ jetra. Ciljni organ djelovanja aflatoksina u ljudi također je jetra. Druga skupina mikotoksina, fumonizini, uzrukuje leukoencefalomalaciju konja, plućni edem svinja, oštećenje jetre u svinja, štakora, miševa i zečeva, a u svinja, štakora i zečeva oštećenje bubrega. Kakvo je toksično djelovanje fumonizina na ljude nije poznato, a prema rezultatima pokusa na životinjama teško je pretpostaviti koji bi mogao biti ciljni organ u ljudi. Prema procjeni FAO-a 25 % svjetske proizvodnje hrane kontaminirano je mikotoksinima. Sve osjetljivije analitičke metode omogućile su mjerenje vrlo niskih koncentracija mikotoksina u hrani, kao i nova otkrića mikotoksina. Značenje nalaza vrlo niskih koncentracija mikotoksina u hrani za zdravlje ljudi i životinja, kao i učinak tek otkrivenih mikotoksina nije poznat. Na pšenici parazitira veliki broj gljiva među kojima se često nalaze Fusarium vrste. To su plijesni polja, a zaraza s ovim plijesnima može se djelimice spriječiti sijanjem otpornih sorti pšenice kao i upotrebnom sredstava za zaštitu bilja. Uz štete koje nastaju zbog smanjenog uroda, smanjuje se i kakvoća zrna zbog mikotoksina koje proizvode ove plijesni. Gljive iz roda Fusarium proizvode zearalenon i zearalenol, fumonizine, moniliformin, beauvericin, fuzaričnu kiselinu i trihotecene. Stanovnici Republike Hrvatske godišnje prosječno konzumiraju više od 100 kg prerađevina od brašna (Statistički Ljetopis RH 2002), čime je rizik od izloženosti mikotoksinima velik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0022018
0178024
0178042

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb