hrvatski

Zov identiteta kao prijeporno znanstveno pitanje

Tekst se bavi problematizacijom identiteta kao jednim od pitanja koje je osobito aktualizirano u kontekstu postmoderne kulture i općeg globalizacijskog kretanja. To je doduše "staro" zdravo-razumsko, filozofsko, kulturno-antropološko i teorijsko-političko pitanje, ali ono je danas uglavnom povezano s poimanjem kulture i analizom pojedinačnog ili kolektivnog sebstva u doba instrumentalne homogenizacije. Zbog toga se pokušavaju ustanoviti i izložiti glavne teorijske struje poimanja identiteta, pri čemu se najviše inzistira na razlici uvriježenih esencijalističkih i antiesencijalističkih koncepcija. Ukazujući na njihove jednostranosti, rad zagovara relacionističko poimanje identiteta, koje ne polazi od takozvanih bitnih, bilo biologističkih bilo kulturalističkih fiksnih određenja, nego inzistira na društveno-kulturnim situacijama, okolnostima i instrumentalnim razlozima koji stvarno utječu na ovu ili onu vrstu identifikacije. Identitet, prema tome, nije nikakva apstraktna i metafizička bit nego proizvod društvene konstrukcije aktera, grupa i institucija, konstrukcija koja je ovisna o danoj društvenoj situaciji, o odnosima moći i o strategijama kojima se ti pojedinačni ili grupni akteri služe kako bi potvrdili svoje individualno ili kolektivno sebstvo. Rad, u skladu s većinom relevantnih američkih pogleda, počiva na tezi o pluralnosti i društveno promjenjivoj uvjetovanosti konstrukcije identiteta, istovremeno upozoravajući na razloge latentnosti njihove logike, koja je zapravo najveći izazov znanstvenom mišljenju.

antiesencijalizam; esencijalizam; grupa; identifikacija; identitet; komunitarizam; konstrukcija identiteta; kultura; kulturni identitet; različitost; relacionizam; sebstvo

nije evidentirano