hrvatski

VUKOVARSKI FRANJEVCI I KULTURA SJEĆANJA NA PRVI SVJETSKI RAT

Znanstvenoistraživački projekt Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja – Zaboravljena baština (IP-2019- 04-5897) koji se provodi od 2020. godine u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar predstavlja pionirski pokušaj međunarodnog interdisciplinarnog tima znanstvenika koji ima cilj prvi put otvoriti i istražiti temu kulture sjećanja na Prvi svjetski rat u hrvatskom društveno-političkom kontekstu. Dosadašnja su istraživanja u Hrvatskoj, kao i preliminarni projektni rezultati objavljenih radova članova znanstvenoistraživačkog tima, potvrdili inicijalnu hipotezu koja je tvrdila kako je kultura sjećanja na Prvi svjetski rat u Hrvatskoj najvećim dijelom zaboravljena kulturno-povijesna i ratna baština (Cvikić i Dobrovšak, 2021. ; Cvikić, 2022.).Uslijed iznimno teške poslijeratne društveno-političke situacije u kojoj se hrvatski narod, njegovi politički lideri i društveno-gospodarska elita nalaze kao gubitnička nacija u novonastaloj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevini Jugoslaviji, veterani i ratni invalidi zajedno s obiteljima poginulih austro-ugarskih vojnika kao društvena skupina ne posjeduju dostatnu razinu moći koja bi im omogućila izgradnju i očuvanje kulture sjećanja na iskustvo i žrtve Prvoga svjetskog rata (Hameršak, 2013.). Naime, srbijanski režim hibridno nastale pobjedničke Kraljevine SHS/Jugoslavije u velike će odrediti sudbinu poslijeratne memorijalizacije sjećanja i iskustva hrvatske nacije i direktnih sudionika, a kultura sjećanja na Prvi svjetski rat koja će samo nakratko tijekom Nezavisne Države Hrvatske biti valorizirana, nakon Drugoga svjetskog rata zadobiva konačni udarac kada komunističke vlasti uništavaju malobrojne preostale spomenike i groblja hrvatskih sudionika rata. Na tragu prikupljenih podataka u sklopu gore navedenog znanstvenoistraživačkog projekta o preživjelim spomenicima i grobovima hrvatskih sudionika u Prvom svjetskom ratu koji se najčešće nalaze na crkvenim posjedima, u crkvama i grobljima (Dobrovšak, 2017., 2021.) ovaj rad predstavit će preliminarne nalaze kvalitativnog sociološkog istraživanja Kronike Franjevačkog samostana u Vukovaru (digitalizirane građe) za razdoblje 1918. – 1940. godine. Naime, ovo će istraživanje na primjeru djelovanja franjevaca u Vukovaru, utvrditi kakva je bila uloga Katoličke crkve u Hrvatskoj u kreiranju i održavanju kulture sjećanja na Prvi svjetski rat u Hrvatskoj. Primjenom kvalitativne sociološke metodologije SKAD (pristup diskursu iz perspektive sociologije znanja) ovo istraživanje također ukazuje i na potencijal generiranja novih znanstvenih spoznaja kroz analizu specifičnih diskursa (religijski) nastalih u različitim oblicima tekstova (naracija) kako bi se rekonstruirali događaji i sjećanje, te omogućilo bolje razumijevanje hrvatske kulture zaborava na Prvi svjetski rat koja nastaje po njegovom završetku.

kultura sjećanja ; vukovarski franjevci ; Prvi svjetski rat

nije evidentirano