hrvatski

Poslijeratna kultura sjećanja u Hrvatskoj i diskurs o Vukovarskoj bitki 1991. godine

Svrha ovoga rada je pružiti uvid u javni i znanstveni diskurs o Bitki za Vukovar 1991. godine te utvrditi kako je taj traumatični povijesni događaj interpretiran u domaćim i međunarodnim publikacijama o Domovinskom ratu i raspadu socijalističke Jugoslavije. Cilj je utvrditi na koji način je tako proizvedeno znanje oblikovalo izgradnju poslijeratne kulture sjećanja u Hrvatskoj. Rad se temelji na rezultatima provedenog kvalitativnog sociološkog istraživanja domaće i međunarodne literature objavljene u razdoblju 1991. – 2010. godine (Cvikić 2012.), ali i nastavnom istraživanju dostupnih izvora podataka za razdoblje 2011. – 2017. godine. Foucaultovska analiza diskursa primjenjuje se kao metodologija, a kritički je analiziran znanstveni i javni diskurs o Vukovarskoj bitki 1991. godine, dočim se problematizirala postmodernistička proizvodnja znanja i kontekst kulture sjećanja u Hrvatskoj. Naime, poslijeratna kultura sjećanja o Vukovarskoj bitki interpretira se u okviru tranzicijske pravde kao teorije koja se bavi politikama suočavanja s prošlošću i memorijalizacije (Cvikić i Živić 2016 ; Cvikić 2019 ; Cvikić 2021). Rezultati istraživanja su pokazali kako Vukovarska bitka u kontekstu poslijeratne kulture sjećanja na Domovinski rat i raspad socijalističke Jugoslavije još uvijek nije pronašla svoje mjesto izvan domašaja tranzicijske pravde koja je, suprotno očekivanom, kroz hrvatski i međunarodni diskurs doprinijela stvaranju kulture zaborava (Cvikić, Živić i Žanić, 2014 ; Connerton 2009).

bitka za Vukovar ; kultura sjećanja ; kultura zaborava ; tranzicijska pravda ; znanstveni i javni diskurs

nije evidentirano