hrvatski

Podvojenost pandemijskih diskusijskih mreža: povezanosti osobnih mreža s pridržavanjem epidemioloških mjera, cijepljenjem i procjenom rizika od COVID-19

Od početka pandemije COVID-19 povezanost pridržavanja epidemioloških mjera s informacijama razmjenjivanim kroz osobne mreže postala je očitom. Nasuprot obilju istraživanja informacijskih aspekata COVID-19, malo je dokaza o efektima pojedinih obilježja osobnih mreža. Koristeći podatke iz slučajnog nacionalnog uzorka odraslih u Hrvatskoj (N=765) prikupljene u drugom valu istraživanja SOCRES (ožujak-travanj 2021.), ispitujemo odnos obilježja osobnih mreža, uključujući veličinu, sociodemografski sastav mreže i efekt sličnosti prema rizičnom ponašanju, s trima zavisnim varijablama: procjenom općeg rizika od COVID-19, pridržavanjem epidemioloških mjera i namjerom izbjegavanja cijepljenja. Predlažemo “pandemijske diskusijske mreže” kao osobne mreže sačinjene od sugovornica s kojima ispitanice razmjenjuju informacije ili raspravljaju o pandemiji. Dok veličina diskusijskih mreža nije bila povezana s promatranim zavisnim varijablama, obrazovna heterogenost mreža doprinijela je pridržavanju mjera, te je dobna heterogenost mreža doprinijela sklonosti cijepljenju. Ove su povezanosti potvrđene neovisno od ponašajne sličnosti prema rizičnom ponašanju (nepridržavanju mjera), koja je također ustanovljena. Naredno istraživačko pitanje odnosi se na utjecaj cijepljenja sugovornika u pandemijskoj diskusijskoj mreži na cijepljenje osobe (socijalni pritisak), koristeći ponovljena mjerenja istih ispitanika u studenome 2021. (N=700). Anketna pitanja o prvom cijepljenju osobe u mjesečnim intervalima od prosinca 2020. do prosinca 2021. i o cijepljenju njenih sugovornika, uz djelomično imputiranje odgovarajućih mjesečnih podataka za sugovornike, omogućili su analize povijesti događaja (event history) koje podržavaju zaključak o relativno snažnom utjecaju cijepljenja sugovornika na kasnije cijepljenje osobe. Naposljetku, analizom dijada ispitujemo i ulogu ponašajne sličnosti u pogledu cijepljenja u promjeni samih pandemijskih diskusijskih mrežai između dva vala istraživanja, pri čemu nalazimo da su se, u odnosu na parove sugovornika koji su oboje cijepljeni, u dijadama s nesukladnim statusom cijepljenja razgovori češće prekidali i rjeđe intenzivirali, dok su parovi necijepljenih sugovornika češće intenzivirali, ali i češće prekidali razgovore.

COVID-19 ; diskusijske mreže ; demografska heterogenost mreža ; cijepljenje ; socijalni pritisak

nije evidentirano