hrvatski

Utjecaj zajedničke poljoprivredne politike Europske unije na poljoprivredu Republike Hrvatske

Samodostatnost u hrani iz vlastite poljoprivredne i prehrambeno-prerađivačke industrije strateški je interes svake pojedinačne države, ali i zajednice država. Ovakav značaj proizlazi ne samo iz potrebe da se osigura dovoljno hrane, nego i zbog činjenice da ova gospodarska djelatnost ima znatan utjecaj na zaposlenost, razvoj drugih gospodarskih djelatnosti, posebno turizma, ali i da se iz nacionalnih proračuna sve više sredstava izdvaja za nju. Uz sve navedeno, Republika Hrvatska ima poseban interes razvijati poljoprivredu zbog komparativnih prednosti koje posjeduje u vidu zemljišnih i prirodno-klimatskih pogodnosti, ali i zbog činjenice da ona predstavlja i važan element hrvatskog nacionalnog identiteta. Gotovo od samih početaka Europske unije, poljoprivreda i ruralni razvoj nalaze se u središtu integracijskog procesa. Zajednička poljoprivredna politika je oblast nad kojim nadležnost dijele Europska unija i države članice, a nastala je kao rezultat zajedničke težnje članica da se na temelju vlastite poljoprivredne proizvodnje osigura dovoljno hrane i sigurno snabdijevanje tržišta kvalitetnim poljoprivredno prehrambenim proizvodima, po prihvatljivim cijenama. Republika Hrvatska punopravna je članica EU, a potpisanim ugovorom obvezala se primjenjivati i provoditi mjere zajedničke poljoprivredne politike, što je za nju od osobitog značaja budući da se u skladu s kriterijima OECD-a definira kao ruralna država u kojoj ruralna područja zauzimaju većinski dio teritorija (97, 5%) u kojem živi 78, 9% stanovništva. Rad se bavi ispitivanjem utjecaja zajedničke poljoprivredne politike EU na poljoprivredu RH, napose kroz analizu primjena koje su se ulaskom u EU dogodile unutar nacionalne poljoprivredne politike i institucionalne organizacije sektora poljoprivrede u RH.

poljoprivreda, ruralni razvoj, Europska unija, zajednička poljoprivredna politika, Republika Hrvatska

nije evidentirano