hrvatski

Kartografski izvori za povijest Đurđevca - od srednjovjekovne utvrde do idealnog grada

Temeljem istraživanja izvorne arhivske građe, prvi su puta identificirani svi relevantni kartografski izvori na rekonstrukciju i praćenje razvoja Đurđevca. Njihovom kronološkom analizom omogućene su nove spoznaje o povijesti naselja i utvrde Đurđevca kao i sagledavanje njihovih specifičnih historijsko-geografskih uvjeta razvoja. Stari đurđevečki grad jedinstven je na više načina. Smješten nedaleko Drave između mnogo većih srednjovjekovnih utvrda &#8211 ; ; ; Koprivnice i Virovitice, imao je više strategijsko nego gospodarsko ili prometno značenje. Rijeka Drava podjednako ga je štitila i plavila, dijelila i povezivala. Istovremeno njegovo rano utvrđivanje potvrđuje nam njegov velik značaj. Jedinstven poligonalni tlocrt jedne od rijetkih sačuvanih nizinskih utvrda kontinentalne Hrvatske, svjedoči nam o njegovoj burnoj prošlosti. Đurđevec je kao neposredna pogranična utvrda od prvih prodora Turaka u ove krajeve pa sve do 1699. godine stajao direktno na braniku &#8220 ; ; ; ostatka ostataka&#8221 ; ; ; Hrvatskog Kraljevstva. Granični položaj Đurđevca u najvećoj je mogućoj mjeri određivao njegov razvoj sve do druge polovice 19. stoljeća. Njegov strategijski položaj u sistemu pogranične obrane uvrstio je ovu utvrdu u brojne kartografske izvore koji nam zorno prezentiraju razvoj grada i utvrde Đurđevca. Pretežito vojno-strategijski karakter kartografskih izvora nastalih između 1528. i 1871. godine ujedno jasno oslikavaju jedinstvene historijsko-geografske uvjete razvoja Đurđevca. Integracijom Đurđevca u gospodarski i prometni sustav građanske Hrvatske, otpočinje novo doba u razvoju Đurđevca obilježeno borbom s ograničavajućim prirodnim čimbenicima njegova razvoja i težnjom za valorizacijom njegovih gospodarskih potencijala. Ta je ideja snažno izražena upravo u projektu njegove regulacije kojom se Đurđevec promovira u idealni agrarni centar budućnosti i ogledni model svim budućim regulacijama naselja s velikim neiskorištenim agrarnim potencijalom. Ovaj projekt iako nikad realiziran, svojim idealizmom otvara nova viđenja mogućeg razvoja i perspektive Đurđevca.

hrvatska povijest; kartografski izvori; Đurđevea; Podravina

nije evidentirano