hrvatski

Intertekstualni odnosi između Orbinijeva Kraljevstva Slavena i latinskih historiografskih djela Pavla Rittera Vitezovića.

Objavljivanjem Kraljevstva Slavena Mavra Orbinija prije četiri je stoljeća započela i uzbudljiva povijest recepcijsko-reprodukcijske "produljene izvedbe" toga djela. Ubrzo zadobivši povlašten status u okviru (južno)slavenskog historiografskog kanona, Kraljevstvo Slavena postaje nezaobilaznom referentnom osnovicom za brojne generacije historičara. Djelić te povijesti pokušat ću ocrtati u svom izlaganju na primjerima latinskih historiografskih djela Pavla Rittera Vitezovića (Croatia, Croatia rediviva, Regia Illyriorum Croatia, Serbia illustrata). Analizom kriterija selekcije i funkcija dijelova Orbinijeva teksta u okviru Vitezovićeva historiografskog diskursa, pokušat ću s jedne strane identificirati karakteristike Vitezovićeve recepcije Orbinija, a s druge značenjske modifikacije preuzetih referenci iz Orbinijeva djela u okviru novih žanrovskih, kulturnih, pa i ideološko-političkih koordinata Vitezovićevih tekstova nastalih stoljeće nakon Kraljevstva Slavena. Ponešto drugačiji tip intertekstualnosti ispitat ću na jedinom cjelovitom Vitezovićevom ekscerptu Orbinijeva djela koji je u latinskom prijevodu, pod naslovom Origo, Progressus et Finis Imperii Regum Domus Nemanyjae, sačuvan u njegovoj ostavštini. Pokušat ću pokazati kako sintaktičke, semantičke i pragmatičke promjene koje je Orbinijev tekst doživio u Vitezovićevom latinskom ekscerptu omogućuju ne samo detektiranje značajki Vitezovićeva receptivnog horizonta, nego posredno mogu pomoći u identificiranju ideologijske prizme kroz koju se prelama narativna strategija samog Orbinija.

Pavao Ritter Vitezović; Mauro Orbini; intertekstualnost

nije evidentirano