hrvatski

Mediji i polarizacija društva

Rastuća politička polarizacija u europskim zemljama, kao i u SAD-u, djelomično se pripisuje smanjenju kvalitete i vjerodostojnosti sadržaja u informativnim medijima, širenju dezinformacija na društvenim medijima te fragmentaciji medijskih publika koje se zatvaraju u niše vrlo usko definiranih interesa usmjerenih prema samo određenoj vrsti informacija. Razvoj informacijsko- komunikacijske tehnologije u 21. stoljeću omogućio je građanima s jedne strane instantno dijeljenje informacija s velikim dosegom, a istovremeno im je s druge strane omogućio odabir da se u toj „šumi informacija“ izlože samo onima koje se uklapaju u njihov osobni vrijednosni okvir. Ovaj prvi proces započeo je svojevrsnim pokretom „građanskog novinarstva“, a završio oksimoronom „lažnih vijesti“. Ovaj drugi proces višestruke fragmentacije javnosti u „nišne publike“ rezultirao je izolacijom građana u grupe unutar kojih se izlažu samo jednom kutu viđenja nekog problema, događaja ili procesa (engl. filter bubble). Dogodio se tako paradoks da u vremenu kada su informacije dostupne građanima u najširem opsegu i s najvećim dosegom ikada ostvarenim u povijesti čovječanstva, građani se susreću s pojavom „informacijske krize“. Riječ je o krizi koju je u Europi i u Sjevernoj Americi isprovocirao niz političkih, ekonomskih i socijalnih procesa, a posljedice se očituju u intenzivnim promjena medijskih sustava. Cilj je ovog poglavlja opisati društvene posljedice takvih procesa koje se manifestiraju kao polarizacijske i raslojavajuće te ponekad rezultiraju građanskim inicijativama i akcijama koje dovode i do političkih odluka i promjena.

mediji, polarizacija, društvo, Hrvatska

nije evidentirano