hrvatski

Strukture glazbovanja u Zadru u drugoj polovini 19. stoljeća

U drugoj polovini 19. stoljeća Zadar je brojao oko 10 000 stanovnika. Iako je bio jedan od najmanjih središta austrijskih pokrajina, u ovom glavnom gradu austrijske pokrajine Kraljevine Dalmacije odvijao se vrlo živ politički, gospodarski i kulturni život, koji je pratio kulturne tekovine većih europskih središta, ponajprije talijanskih gradova (Milana, Padove, Venecije) ali i Beča i Praga.Istražujući i analizirajući ponajprije arhivsku građu (sitni tisak, plakate, fotografije i dr.), ali i lokalnu periodiku onoga vremena te historiografsku literaturu, došlo se do spoznaja o bogatom glazbenom životu Zadra u drugoj polovini 19. stoljeća, u čemu se ogledala europska urbana atmosfera. Ovaj rad progovara o mnogim aspektima glazbovanja u gradu - o glazbenoj reprodukciji (orkestri, zborovi, pojedini pjevači i instrumentaliste) ; produkciji (skladatelji), o prostorima (kazališta, katedrala, Casino, Gradski perivoj) te prigodama u kojima se glazbovalo(blagdani, praznici i sl.). Gotovo nevjerojatna slika nekadašnjega Zadra kao plodnoga poligona za pojavu glazbenika svjetskih razmjera te glazbenih djela izvođenih na europskim, pa i svjetskim pozornicama potiče nas da promišljamo o sustavima glazbovanja u Zadru, ali i značenjima glazbe u svakodnevnom života njegovih žitelja.

Zadar ; 19. st. ; operna kazališta ; zadarska katedrala ; glazbena društva ; financiranje glazbe

nije evidentirano