hrvatski

Između stvarnosti i utopije- Hrvatska iz perspektive Pavla Rittera Vitezovića (1652.-1713.)

Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Srijemskim Karlovcima, a osobito u razoblju djelovanja Komisije za razgraničenje na području Cisdanubia (travanj 1699.-lipanj 1700.), Hrvatska se našla u središtu interesa bečkih centara političke moći. Iako je graničnom linijom bio precizno zacrtan geografski opseg Hrvatske, značenjski sadržaj toga toponima bio je poprištem brojnih i raznovrsnih ideologijskih projekcija. Barokni polihistor i patriot Pavao Ritter Vitezović, koji je kao predstavnik hrvatskih staleža sudjelovao u radu spomenute komisije, napisao je u tom periodu za opunomoćenog carskog povjerenika grofa Marsiglija tri kratka djela (Responsio ad postulata comiti Marsiglio, Croatia i Dissertatio Regni Croatiae) u kojima iznosi različite teritorijalne koncepcije Hrvatske. Komparativnom analizom tih Vitezovićevih djela nastojat će se utvrditi njihova strukturna obilježja te ukazati na tijesnu povezanost procesa proizvodnje značenja u tekstu i ideologijske perspektive autora.

Pavao Ritter Vitezović; spomenice; ideologizacija jezika

nije evidentirano