Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hiperprolaktinemija i depresija (CROSBI ID 736491)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Svetinović, Darjan ; Laškarin, Karla ; Prskalo-Čule, Diana ; Matić, Katarina ; Vuk Pisk, Sandra ; Grošić, Vladimir ; Filipčić, Igor Hiperprolaktinemija i depresija // Knjiga sažetaka 8. hrvatskog psihijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. 2022. str. 95-95

Podaci o odgovornosti

Svetinović, Darjan ; Laškarin, Karla ; Prskalo-Čule, Diana ; Matić, Katarina ; Vuk Pisk, Sandra ; Grošić, Vladimir ; Filipčić, Igor

hrvatski

Hiperprolaktinemija i depresija

Hiperprolaktinemija je stanje u kojem postoji povećana koncentracija hormona prolaktina u krvi. Normalno u oba spola postoje male koncentracije prolaktina u krvi. Stvaranje prolaktina kontroliraju dva glavna hormona: dopamin i estrogen. Dopamin koči proizvodnju prolaktina, dok je estrogen povećava. Visok prolaktin uzrokuje nizak estrogen kod žena i nizak testosteron kod muškaraca Uzroci hiperprolaktinemije su brojni: benigni tumori hipofize (prolaktinom), bolesti hipotalamusa (traume, tumori), hipotireoidizam, komična bubrežna insuficijencija, stres, povišene razine kortizola, ali i neki lijekovi poput antipsihotika, antihipertenziva, kontracepcijskih pilula, opijatskih analgetika, antiemetici. Hiperprolaktinemija može rezultirati ginekomastijom, galaktorejom, seksualnom disfunkcijom, neplodnosti, oligomenorejom, amenorejom, hirzutizmom, poremećajem metabolizma kosti, padom vrijednosti estrogena i testosterona, ali i psihičkim poteškoćama. Čini se da kod žena hiperprolaktinemija pokazuje učestalije reperkusije na psihičko stanje i ponašanje, nego kod muškaraca. Neka istraživanja su pokazala da su žene s hiperprolaktinemijskom amenorejom ocijenile sebe znatno neprijateljski raspoloženijima, depresivnijima i tjeskobnijima od žena samo s amenorejom i ostalih kontrolnih skupina. Muškarci s hiperprolaktinemijom nisu sebe ocijenili neprijateljski raspoloženijima i depresivnijima od odgovarajuće kontrolne skupine. Mehanizam djelovanja povezan je sa padom razine estrogena koji djeluje na serotoninski sustav kao modulator 5HT-2A i 5HT-1 receptora kao i djelovanje na monoaminoksidazu. Hiperprolaktinemija, multifaktorijalno uvjetovana, i dalje je vrlo slabo istražena, kao i njezin direktni i indirektni utjecaj na psihičke tegoba. Potrebno je učiniti daljnja istraživanja kako bi se uočila poveznica sa razvojem psihičkih poremećaja, spoznao etiopatogenetski mehanizam. Cilj ovog rada bio je upravo ukazati na važnost ranog prepoznavanja hiperpolaktinemje, čimbenika rizika, preveniranje iste kao i ukazati na značaj adekvatnog terapijskog izbora u liječenju psihičkih poremećaja kod pacijenata kod kojih je već došlo do razvoja hiperprolaktinemije.

Hiperprolaktinemija ; depresija ; estrogen ; testosteron ; dopamin

nije evidentirano

engleski

Hyperprolactinemia and depression

nije evidentirano

Hyperprolactinemia ; depression ; estrogen ; testosterone ; dopamine

nije evidentirano

Podaci o prilogu

95-95.

2022.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

8. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

poster

16.10.2022-19.10.2022

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje), Kliničke medicinske znanosti