hrvatski

Uloga kulturnih centara u kulturnom i društvenom životu zajednice – primjer Zagreba

U kontekstu u kojem se u kulturi sve više naglašavaju ideje društvenog uključivanja i korisničkog iskustva, prakse koje su nekada činile osnovnu misiju i središnja područja djelovanja kulturnih centara, poput cjeloživotnog obrazovanja, difuzije kulture, širenja, uključivanja i inicijacije publike, sada postaju sastavni dio rada šireg kulturnog sektora, dok je naslijeđena infrastruktura kulturnih centara nakon tranzicije ostala „nevidljivom“ i zanemarenom. U ovom će se izlaganju stoga adresirati pitanje uloge kulturnih centara u razvoju lokalnih zajednica u ovakvim novim i izmijenjenim okolnostima te funkcije kulturnih centara u gradu Zagrebu kao nacionalnom i urbanom središtu, pa tako i središtu kulturnog života. U Zagrebu pored brojnih javnih kulturnih ustanova i niza drugih kulturnih organizacija u neprofitnom i profitnom sektoru djeluje i 16 centara za kulturu. Njihovo smještanje u različite dijelove grada utjecalo je na razvoj njihove uloge, kulturnu ponudu i sadržaje, ali i njihove metode integracije građana i lokalne zajednice u svakodnevni rad i program. U izlaganju se koriste rezultati kvalitativnog istraživanja, intervjua s ravnateljima zagrebačkih kulturnih centara (N=9) te kvantitativnog anketnog istraživanja na slučajnom uzorku građana Zagreba (N=1000) o percepciji i posjećenosti kulturnih centara i drugih kulturnih ustanova u Zagrebu. Rezultati pokazuju da je dvojaka – društvena i kulturna – funkcija kulturnih centara prepoznata od strane dijela građana, no mnogi građani nemaju naviku odlaska u kulturne centre. Iz perspektive ravnatelja kao najveće prepreke u funkcioniranju identificirali smo zastarjelu infrastrukturu te nedorečenu ulogu koju kulturni centri zauzimaju u kontekstu kulturne politike.

centri za kulturu ; kulturna demokracija ; kulturna politika ; Zagreb

nije evidentirano