hrvatski

Uloga ljekarnika u liječenju kožnih bolesti: pogledi i iskustva iz ljekarničke prakse

Kronične kožne dermatoze i razni problemi s kožom su značajan zdravstveno socijalni problem i mogu narušiti kvalitetu života pacijenata. Terapija je dugotrajna, s čestim relapsima, a očekivanja pacijenata visoka. Pružanjem ljekarničke skrbi kroz sveobuhvatnu edukaciju, kroz savjetovanje o njezi kože i dermatokozmetičkim proizvodima, te kroz stručno savjetovanje o pravilnoj primjeni propisane farmakološke terapije od strane liječnika, osigurava se postizanje maksimalnog terapijskog uspjeha što dovodi do poboljšanja kvalitete pacijentova života. Ljekarnici u okviru svojih kompetencija i pozicije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imaju značajnu ulogu u liječenju kožnih bolesti, ali je malo dostupnih literaturnih podataka o utjecaju ljekarničke intervencije na prevenciju i liječenje istih. Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je bio prikupiti i analizirati poglede i iskustva ljekarnika o njihovoj ulozi u liječenju kožnih bolesti i pružanju ljekarničke skrbi u području dermatofarmakologije te time pridonijeti unapređenju pružanja ljekarničke skrbi u tom području. Metode istraživanja: Pri pretraživanju literature i prikupljanju relevantnih podataka za izradu ovog rada korištena je literatura dostupna putem certificiranih i akreditiranih baza podataka (Pubmed, Cochrane Library, Elsevier, Medscape, Wiley) te udžbenici i ostala dostupna relevantna literatura. Radovi su proučavani analitički, pri čemu su se izdvojili oni najrelevantniji za problematiku ovog specijalističkog rada. Za dobivanje mišljenja ljekarnika osmišljen je on-line anketni upitnik. Kao alat za izradu i obradu podataka upitnika korišten je Google Forms. Poveznica za pristup upitniku poslana je ispitanicima putem elektroničke pošte. U ispitivanje su se uključili ljekarnici zaposleni u javnim ljekarnama u Republici Hrvatskoj. Anketno ispitivanje je bilo anonimno, a prikupljeni podaci koristili su se isključivo za izradu specijalističkog rada, što je i jasno navedeno u upitniku. U obzir su se uzeli samo ispravno i u cijelosti popunjeni upitnici. Upitnik se sastojao od 20 pitanja od kojih su se prva četiri pitanja odnosila na sociodemografske karakteristike ispitanika (spol, godine ljekarničkog staža, tip i vlasništvo ljekarne, raspodjela prema županija). Sljedećih 16 pitanja se odnosilo na stavove i iskustva ljekarnika u Hrvatskoj na temu uloge ljekarnika u liječenju kožnih bolesti. Ukupno je anketirano 157 ljekarnika, a kako su svi ispitanici u cijelosti popunili upitnik, svih 157 popunjenih upitnika se uzelo u obzir kod obrade podataka. Rezultati: Pružanje ljekarničke skrbi iz područja dermatofarmakologije u javnim ljekarnama u Hrvatskoj je često zastupljeno u svakodnevnom radu ljekarnika, a odnosi se na informiranje o pravilnoj njezi kože i upotrebi dermatokozmetičkih proizvoda, na stručno savjetovanje u svrhu samoliječenja te na stručno savjetovanje o pravilnoj primjeni propisane farmakološke terapije od strane liječnika. Ljekarnici, također, uz propisanu farmakološku terapiju preporučuju dostupnu nefarmakološku terapiju, tj. dermatokozmetiku, educiraju pacijente o nefarmakološkim mjerama, kao što su uzroci koji doprinose nastanku bolesti ili ju mogu pogoršati te sudjeluju u javnozdravstvenim akcijama u ljekarni, u svrhu promicanja zdravlja kože. Ljekarnici u Hrvatskoj se najčešće susreću s atopijskim dermatitisom i problematikom akni, te su od dermatokozmetičkih proizvoda najčešće u prilici preporučiti: emolijense i syndete za njegu atopične kože te dermatokozmetičke proizvode za akne koji djeluju na kontroliranje sebuma, antimikrobno, protuupalno, antioksidacijski i/ili keratolitički te hidrirajući. Zaključak: Uloga ljekarnika u liječenju kožnih bolesti nije dovoljno prepoznata u društvu, a organizacija dermatokozmetičkih savjetovališta kao dodatne usluge unutar ljekarne smatra se najboljim načinom za unaprjeđenjem pružanja ljekarničke skrbi iz područja dermatofarmakologije. Ljekarnici, kao najdostupniji zdravstveni djelatnici, često su prvi i zadnji kontakt pacijentima s kožnim problemom. Većina ljekarnika smatra da je potrebno u programu formalne izobrazbe farmaceuta i u stručnom osposobljavanju staviti veći naglasak na stjecanje kompetencija ljekarnika u području dermatofarmacije, a u programu stručnog usavršavanja članova Hrvatske ljekarničke komore organizirati više bodovanih edukacija iz područja kozmetologije i dermatofarmacije.

koža ; kožne bolesti ; dermatokozmetika ; dermatofarmacija ; kozmetologija

nije evidentirano