hrvatski

Alergeni u kozmetičkim pripravcima

Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je upoznavanje sa alergijskim kontaktnim dermatitisom kao jednom od mogućih nuspojava kozmetičkih pripravaka te sastavnicama kozmetičkih pripravaka koje ga najčešće uzrokuju. Ljekarnik je često prvi zdravstveni radnik kojemu se pacijent obrati za savjet. Stoga su znanja o mogućim alergenima u kozmetičkim pripravcima nužna pri skrbi i savjetovanju bolesnika i korisnika, bilo da se radi o prepoznavanju alergijskog kontaktnog dermatitisa ili izboru prikladnih pripravaka za prevenciju ili pri liječenju. Materijali i metode: Literatura se pretraživala prema temi istraživanja, predmetu istraživanja, autorima i časopisu. Pretraživala se od općih prema specijaliziranim člancima pri čemu su se odabrali članci relevantni za problematiku ovoga specijalističkog rada. Relevantni članci proučavali su se na analitički i kritički način s obzirom na definiranje znanstvenog i/ili stručnog problema, istraživanje postojećih znanja o definiranom problemu (literaturni navodi), oblikovanje radne hipoteze, odabir metoda za ispitivanje hipoteze, prikaz i analizu rezultata te izvedene zaključke. Rezultati: Jedna od mogućih nuspojava kozmetičkih pripravaka je alergijski kontaktni dermatitis koji je tema ovog specijalističkog rada. Kontaktni alergijski dermatitis (dermatitis allergica e contactu) upalna je dermatoza koja nastaje kao posljedica kasne alergijske reakcije preosjetljivosti tipa IV po Coombsu i Gellu. Na pojavu kontaktnog alergijskog dermatitisa utječu različiti čimbenici kao što je senzibilizirajući potencijal kontaktnog alergena, oštećena zaštitna barijera kože, učestalost izloženosti alergenu, koncentracija alergena, stanje imunosnog sustava. Alergijski kontaktni dermatitis na kozmetičke pripravke čini 2-4% svih posjeta dermatologu. Najčešći alergeni u kozmetičkim pripravcima su mirisi i konzervansi, ali potencijalni alergen može biti bilo koja sastavnica kozmetičkog pripravka. U radu su obrađene sastavnice kozmetičkih pripravaka koji su prepoznati kao najčešći alergeni i koji su dio standardne europske serije kontaktnih alergena prilikom epikutanog testiranja: mirisi, konzervansi, peruvijanski balzam, lanolin, p-fenilendiamin. Zaključak: Unatoč kontroli proizvodnje kozmetičkih pripravaka i ograničenjima primjene određenih sastojaka, alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan sastavnicama kozmetičkih pripravaka čest je i rastući problem u općoj populaciji koji može značajno narušiti kvalitetu života pacijenta. Najbolja prevencija je izbjegavanje ponovnog kontakta sa alergenom. Bolesnike alergične na određene sastavnice kozmetičkih pripravaka treba upozoriti na potrebu pažljivog čitanja deklaracije o sastavu pojedinoga pripravka, te informirati o dostupnosti baza podataka sastojaka i potencijalnih alergena u kozmetičkim pripravcima. S obzirom na postojanje križne reaktivnosti, osobi preosjetljivoj na određeni alergen savjetovati koje su i druge tvari na koje potencijalno može biti alergična, i koje bi bilo najbolje izbjegavati.

alergeni ; kozmetika ; alergijski kontaktni dermatitis

nije evidentirano