hrvatski

Zloupotreba droga, rizična ponašanja i neki aspekti liječenja ovisnika

Među najteže posljedice zlouporabe droge za svako društvo, uz ekonomsku štetu, spadaju i zdravstveni problemi te kriminalno ponašanje koje se vezuje za ilegalne droge. U skladu s tim, opći cilj istraživanja bio je ispitati pojavu zlouporabe droga (utvrditi povod početka eksperimentiranja s drogom, prosječnu dob prvog uzimanja droge i prosječnu dob uzimanja primarnog sredstva ovisnosti, tko je prvi saznao i razotkrio problem s drogom te koju vrstu droge konzumiraju ovisnici), rizičnog ponašanja (utvrditi kada se javila kriminalna aktivnost i razinu rizičnih zdravstvenih ponašanja) i neke aspekte liječenja ovisnika (utvrditi postoje li razlike u ishodu liječenja ovisnosti ovisno vrsti primarnog sredstva ovisnosti, tko je uputio ovisnika na liječenje, prima li farmakoterapiju i koja je dominantna ustanova za liječenje). Istraživanje je provedeno na prikupljenim podacima 6858 osoba liječenih zbog zlouporabe drogana području Republike Hrvatske, prosječne dobi M=38.02 godina (SD=10.17). Za potrebe ovog istraživanja korišten je Pompidou upitnik s osnovnim podacima o ovisnicima u programu liječenja.Od ukupnog broja ispitanika, 82.7% je bilo muškaraca. Rezultati pokazuju da je najčešći povod za eksperimentiranje s drogama utjecaj vršnjaka ili partnera (39.6%). Prosječna dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva ovisnosti iznosila je M=16.22 godina (SD=4.09). Kod najvećeg broja ovisnika prvo sredstvo ovisnosti bili su kanabinoidi (80.3%), dok je u najvećem postotku (70%) primarno sredstvo ovisnosti heroin. Utvrđeno je da je 34.6% ovisnika prvi put prekršilo zakon nakon što su počeli uzimati teža sredstva ovisnosti, a 26% nakon što su počeli uzimati lakša sredstva ovisnosti. Nadalje, 63.9% ovisnika je u jednom trenutku drogu uzimalo intravenozno, pri čemu je prosječna dob prvog intravenoznog uzimanja iznosila M=21.15 godina (SD=4.86). Zajednički pribor za konzumaciju sredstva ovisnosti koristilo je 53.1% ovisnika. Nešto više od polovine ovisnika (55.5%) osobno se prijavilo za neki od oblika liječenja ovisnosti, a dominantna ustanova za liječenje je služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti (77.8%). Na koncu, kod ovisnosti o opijatima ishod liječenja nešto je povoljniji nego kod tretmana liječenja ovisnosti o neopijatima. Dobiveni bi rezultati na praktičnoj razini mogli koristiti oblikovanju smjernica za javne politike vezane za stegovne mjere i kaznene postupke. Naglašavaju potrebu za uključivanjem obrazovnih ustanova u primarnu prevenciju ovisnosti o drogama.

zlouporaba droga, ovisnost o drogama, kriminalna ponašanja, rizična zdravstvena ponašanja, liječenje

nije evidentirano