hrvatski

Društvo otpada

Knjiga Društvo otpada teorijski i empirijski izučava sustav zbrinjavanja otpada na primjeru grada Zagreba iz sociološke i bioetičke perspektive. Cilj je knjige ustanoviti ključne društvene odnose koji utječu na poimanje otpada i postupanje s njime, a njezina je svrha ponuditi sociološki utemeljen odgovor na pitanja o društvenim odnosima među ključnim skupinama aktera važnima za sustav zbrinjavanja otpada i unutar tih skupina ; o usklađenosti normativnog i vrijednosnog okvira sa stvarnim stanjem sustava zbrinjavanja otpada u Zagrebu ; te o usklađenosti normativnog okvira s principima ekološke, ekonomske i socijalne održivosti. Osim toga, rad traži odgovor na pitanje koje je optimalno, dugoročno održivo i pravedno rješenje za postupanje s otpadom u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od tri glavna dijela: (1) teorijskog okvira, (2) višerazinske analize normativnih dokumenata i (3) prezentacije i analize rezultata provedenog empirijskoga istraživanja. U teorijskom dijelu rada problematiziraju se sociološki i bioetički koncepti i teze o otpadu, primarno iz područja sociologije rizika, urbane sociologije, socijalne ekologije i integrativne bioetike. Normativni se okvir analizira metodom kvalitativne analize sadržaja, a odabrani su ključni strateški, planski i zakonski dokumenti o otpadu na europskoj, nacionalnoj i gradskoj razini. Analizom je utvrđeno da se lokalni i nacionalni normativni dokumenti deduciraju iz europskog normativnog okvira, ali i da nisu sasvim konzistentni te da nisu u potpunosti usklađeni s najnovijim europskim principima postupanja s otpadom. Empirijsko istraživanje provedeno je kvalitativnom metodom polustrukturiranog intervjua s ključnim akterima za sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo 30 ključnih aktera, podijeljenih u 5 skupina (stručni, politički, upravljački, medijski i civilni akteri). Ustanovljeno je da postoji latentni društveni sukob između skupina ključnih aktera, ali i unutar njih. Najizraženiji je sukob između političkih i civilnih aktera, a najpozitivniji je odnos civilnih i medijskih. Stavovi sudionika o sustavu zbrinjavanja otpada u Zagrebu su heterogeni, ali svi se slažu da sustav treba unaprijediti te da je potrebno provoditi sustavnu edukaciju javnosti o ovim temama na svim obrazovnim razinama, putem medija i drugih oblika edukacije. Dugoročno održivo rješenje moguće je ostvariti samo uz uvažavanje stručnih mišljenja, uspostavljanje dijaloga između ključnih aktera, postizanje širokog društvenog konsenzusa o važnosti ove teme te odabir sustavnog i konzistentnog modela gospodarenja otpadom.

otpad ; gospodarenje otpadom ; zaštita okoliša ; ekologija ; sociologija rizika ; društvo rizika ; urbana sociologija ; socijalna ekologija ; Grad Zagreb ; ključni akteri ; kvalitativna metodologija ; normativni okvir ; Europska unija ; Republika Hrvatska

nije evidentirano