hrvatski

Upravljanje kulturnim ustanovama na primjeru Zagrebačkog kazališta lutaka

Kulturne ustanove nisu samo mjesta u kojima se provodi kulturni sadržaj, već obuhvaćaju širok spektar područja koje na prvi pogled nemaju doticaja s kulturom, ali imaju snažan utjecaj na kulturu i društvo te na njihov razvoj. Uzročno- posljedična veza ekonomskog i kulturnog razvitka dokazana je u visokorazvijenim društvima, međutim, širenjem tržišta putem društvenih mreža javlja se veliki problem u procjeni kvalitetnog sadržaja i utjecaja na društvo. Koristeći utjecaj društvenih mreža na mlade, kulturne se ustanove sve više obraćaju imaginarnoj publici s kojom pokušavaju ostvariti kontakt u svrhu privlačenja što većeg broja publike. Odnos između kulture i društva vrlo je složen, jer zahvaljujući kulturnim politikama jedne države i njenom spremnošću ulaganja u kulturu, stvaraju se temelji za buduće generacije koje izražavaju svoj stav kao podržavajuća publika ili kao alternativni aktivisti putem raznih udruga. Dječje kazalište, bilo ono lutkarsko ili ne, poprima sve veću ulogu i odgovornost u odgoju budućih naraštaja, budući da se nove generacije sve više odmiču od opipljivih stvari, a sve više teže imaginarnom neopipljivom virtualnom svijetu gdje je lutka dvodimenzionalan pojam. Osim odgojno obrazovne uloge, kazalište ima estetsko i psihološko značenje za publiku jer izaziva razmjenu emocija između gledatelja, glumca i lika u predstavi, a cilj je suvremenim komunikacijskim kanalima osvijestiti važnost odlaska u kazalište radi poticanja društvenosti, kritičkog mišljenja te empatije. Kulturna politika, publika i mediji u sprezi s organizacijskom formom i infrastrukturom temeljna su područja koja treba proučiti za uspješan menadžment, dok je za uspješan marketing ključno odgovoriti na pitanje što, kako i kome prodati? Menadžment i marketing u kulturi u Republici Hrvatskoj još je uvijek nedovoljno izazovna tema osim za D. Lukića koji uviđa važnost poznavanja i korištenja marketinških alata u praksi. Neophodno je uvidjeti važnost marketinškog i komunikacijskog plana za uspješnost proizvoda na tržištu, te njegov životni vijek, ali i prepoznati zašto je važno ne poistovjećivati ta dva plana, jer promatrajući ih kao odvojene cjeline postiže se precizno segmentiranje tržišta te jasnije zacrtavanje ciljeva.

kulturna politika ; publika ; društvo ; komunikacija ; marketing

nije evidentirano