Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi (CROSBI ID 325432)

Prilog u časopisu | pregledni rad (znanstveni) | domaća recenzija

Jandrić, Ivan ; Šprem Goldštajn, Marina ; Orešković, Slavko ; Bolanča, Ivan ; Grizelj, Boris ; Mikuš, Mislav Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 144 (2022), 11-12; 392-401. doi: 10.26800/LV-144-11-12-7

Podaci o odgovornosti

Jandrić, Ivan ; Šprem Goldštajn, Marina ; Orešković, Slavko ; Bolanča, Ivan ; Grizelj, Boris ; Mikuš, Mislav

hrvatski

Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi

Bolesti srca i krvožilnog sustava najučestaliji su uzrok smrtnosti u Europi. Prema najnovijim podatcima, čak 10% više smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti zastupljeno je kod žena u odnosu na muškarce, što znači da u Europi zbog kardiovaskularnih razloga godišnje umire 300.000 žena više nego muškaraca. U većini istraživanja menopauza je istaknuta kao primarni čimbenik koji doprinosi povećanju kardiovaskularnog rizika u žena, usprkos metodološkim ograničenjima u obliku razdvajanja kronološkog starenja i menopauze. Proaterogene promjene u lipidogramu tijekom menopauzalne tranzicije smatraju se najsnažnijom poveznicom između nastupa menopauze i porasta kardiovaskularnog rizika. Kohortne studije nisu našle uzročnu povezanost nastupa menopauze s promjenama krvnog tlaka te homeostazom glukoze i inzulina, odnosno s rizikom razvoja šećerne bolesti. Uloga estrogena u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, uza sve gore opisane izravne učinke na srce i krvne žile, uključuje mehanizme kojima se regulira profil lipida, inzulinska osjetljivost te monocitno-makrofagni sustav, a čiji ispadi funkcije doprinose multifaktorijalnom procesu ateroskleroze koji u znatnoj mjeri modulira kardiovaskularni rizik. Sinteza brojnih istraživanja o molekularnim mehanizmima ističe da je estrogenska protekcija krvožilja i srca posljedica neposrednog učinka estrogena na vazodilataciju, angiogenezu, unaprjeđenje mitohondrijalne funkcije i sniženje razine oksidativnog stresa te supresiju fibroze. Promatrajući sve znanstvene spoznaje o utjecajima hormonskog nadomjesnog liječenja na profil kardiovaskularnog rizika, bitno je znati da je razvoj HNL-a bitno proširio mogućnost optimizacije i individualizacije terapije, a time su dodatno reducirani potencijalni rizici. Uz transdermalni put primjene, terapijske režime s niskim i ultraniskim dozama hormona te primjenu prirodnoga mikroniziranog progesterona i didrogesterona, kardiovaskularno zdravlje žena u menopauzi može biti značajno unaprijeđeno.

KARDIOVASKULARNE BOLESTI – epidemiologija, patofiziologija, prevencija ; MENOPAUZA – fiziologija, metabolizam ; ATEROSKLEROZA – patofiziologija ; ESTROGENI – fiziologija, metabolizam ; LIPOPROTEINI VISOKE GUSTOĆE – u krvi ; VAZOMOTORIČKI SUSTAV ; HORMONSKO NADOMJESNO LIJEČENJE – metode ; ESTROGENSKO NADOMJESNO LIJEČENJE ; RIZIČNI ČIMBENICI

nije evidentirano

engleski

Cardiovascular health in menopause

nije evidentirano

CARDIOVASCULAR DISEASES – epidemology, physiopathology, prevention and control ; MENOPAUSE – metabolism, physiology ; ATHEROSCLEROSIS – physiopathology ; ESTROGENS – metabolism, physiology ; LIPOPROTEINS, HDL – blood ; VASOMOTOR SYSTEM ; HORMONE REPLACEMENT THERAPY – methods ; ESTROGEN REPLACEMENT THERAPY ; RISK FACTORS

nije evidentirano

Podaci o izdanju

144 (11-12)

2022.

392-401

objavljeno

0024-3477

1849-2177

10.26800/LV-144-11-12-7

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti

Poveznice
Indeksiranost