hrvatski

Bronhopulmonalna displazija

Više od 50 godina nakon prvog opisa, bronhopulmonalna displazija (BPD) ostaje jedna od najvažnijih dugoročnih posljedica prijevremenog poroda. Najčešća je kronična plućna bolest u dojenčadi i povezana je s povećanim mortalitetom, respiratornim morbiditetom, neurorazvojnim oštećenjem i povećanim troškovima zdravstvene skrbi. Nedavni napredak u kliničkoj skrbi za novorođenčad u jedinicama neonatalne intenzivne njege doveo je do poboljšanja preživljenja, no bez dosljednog smanjenja incidencije BPD-a. BPD nastaje kao rezultat kompleksnog procesa u kojemu pojedini prenatalni i/ili postnatalni čimbenici utječu na razvoj pluća i dovode do razvoja teške, cjeloživotne bolesti. Upalni odgovor koji nastaje u nezrelim plućima ključni je pokretač neadekvatnog razvoja pluća i utječe na formiranje alveolarnih, mezenhimalnih i vaskularnih struktura tijekom posebno osjetljivoga vremenskog razdoblja. Posljednjih su godina nove znanstvene spoznaje dovele do boljeg razumijevanja patofiziologije, početka i pokretača bolesti. Paralelno s napretkom postignutim u području neonatalne intenzivne njege, fenotip BPD-a promijenio se od fibrocistične bolesti koja pogađa kasnu nedonoščad do poremećaja razvoja parenhima i krvnih žila koji pretežno pogađa nedonoščad rođenu prije 29 tjedana gestacije. Danas je, još uvijek, broj učinkovitih terapijskih postupaka u svrhu prevencije BPD-a ograničen na nekoliko farmakoloških intervencija koje uključuju postnatalne glukokortikoide i ranu primjenu kafeina. Specifičnog liječenja BPD-a nema i liječenje je usmjereno na sprječavanje daljnjeg oštećenja pluća i potporu procesa cijeljenja i rasta pluća.

bronhopulmonalna displazija ; kronična bolest pluća ; nedonošče ; upala ; ozljeda pluća

nije evidentirano